Laredova palača u Alcalá de Henaresu: raskošno zdanje koje spaja maurske i gotičke stilove

Već na prvom koraku od željezničke stanice prema historijskom centru Alcalá de Henaresa pažnju privlači bogato ukrašena zgrada od cigle koja podsjeća na Gaudijevu palaču u Comillasu. Riječ je o Laredovoj palači, djelu Manuela Joséa Lareda (1842–1896), čovjeka koji je bio gradonačelnik grada, ali i slikar, dekorater i restaurator.

Palača pod Laredovim nadzorom od nacrta do dekoracije

Iako je kao službeni arhitekt potpisan Juan José de Urquijo, Laredo je lično rukovodio cijelim projektom, inspirisan Morrisovim pokretom Arts and Crafts. Pratio je sve, od arhitektonskih nacrta do unutrašnje dekoracije. Palača je dovršena 1886. godine i objedinjuje neomudeharske, neogotičke i modernističke elemente.

Eksterijer krase ciglene fasade s geometrijskim uzorcima i galerije s maurskim rešetkama, a posebno se ističe toranj sa satom u obliku minareta. Njegov vrh prekriva kupola obložena zelenim i bijelim glaziranim keramičkim ljuskama.

Dvorana kraljeva i soba nadahnuta Alhambrom

U unutrašnjosti je Laredo oslikao modernističke dekorativne motive i motive inspirisane pompejanskim freskama. Među istaknutim prostorijama je i „Dvorana kraljeva" s portretima vladara i plafonom na kojem je prikazana srednjovjekovna predstava svemira. Unutrašnjošću dominiraju neomudeharski i maurski elementi, uključujući malu arapsku sobu sa štuko-dekoracijom i pločicama nadahnutim Alhambrom.

Kako bi pojačao taj dojam, Laredo je u palaču ugradio i arheološke komade iz drugih zgrada: svod i stubove iz dvorca Santorcaz, kasetirane plafone iz palače markiza od Tendille te pločice iz palače Petra I., među ostalima.

Danas palača ima i mali muzej u kojem posjetioci mogu vidjeti, između ostalog, kompletnu kopiju Komplutenske poliglotne Biblije — prve te vrste na svijetu.