Lažni apeli za pomoć prisiljavaju humanitarne organizacije da pooštre provjere

Ljudi u nevolji ili profit na tuđoj muci

Porodile su se i socijalne mreže apelima u kojima se traži pomoć za bolesne, maloljetnike i domaćinstva koja jedva sastavljaju kraj s krajem. Veliki dio tih poziva na solidarnost iza sebe ima stvarne sudbine i ljude kojima novac stvarno treba, no ima i onih koji su spremni da iskoriste tuđu patnju radi lične dobiti. Lažni pozivi za donacije, neutemeljeni zahtjevi i pojedinci koji na javnim mjestima sakupljaju novac lažno se predstavljajući kao pripadnici humanitarnih organizacija, sve to poljuljavalo je povjerenje javnosti. Problem itekako pogađa i same novinare — autorica teksta i sama je nekad povjerovala jednom takvom slučaju i pisala o čovjeku koji se kasnije pokazao kao potvrđeni prevarant.

Pomozi.ba: Svaki zahtjev prolazi provjeru

Kako za „Avaz" objašnjava Maja Arslanagić Hrbat iz Udruženja „Pomozi.ba", ova organizacija posljednjih godina bilježi manje pokušaja prevara nego ranije. Razlog, kaže, leži u pooštrenim procedurama koje štite i one kojima se pomaže i one koji doniraju — nijedan zahtjev ne prolazi bez prethodne provjere.

„Tražimo potvrde centara za socijalni rad, ljekarske nalaze i predračune bolnica. Naši kolege idu na teren, razgovaraju s ljudima, a nekada i s komšijama — želimo da budemo sigurni da je zahtjev opravdan", navodi Arslanagić Hrbat.

Najosjetljiviji su, dodaje, apeli vezani za liječenje. Zbog toga se novac ne isplaćuje licima koja su tražila pomoć, nego direktno zdravstvenim ustanovama, apotekama ili drugim pravnim licima, što značajno otežava zloupotrebu donacija.

Falsifikovani nalazi i lažni volonteri

Iskustvo ovog udruženja, međutim, bilježi i ranije pokušaje lansiranja lažnih apela za liječenje i(li) pomoć. Neki od podnosioca zahtjeva dostavljali su i dokumentaciju koja je izazivala sumnju — u pitanju su bili zastarjeli medicinski nalazi ili dokumenti s falsifikovanim potpisima.

Osim toga, postoji i problem osoba koje po kafanama i ulicama skupljaju novac za navodne bolesnike, predstavljajući se kao članovi humanitarnih organizacija, pa i samog „Pomozi.ba". Udruženje je takve slučajeve prijavljivalo nadležnima, a kada bi postojala sumnja da se radi o zloupotrebi djece, kontaktirali bi i centre za socijalni rad.

Kako provjeriti prije uplate

„Pomozi.ba" preko svojih kanala na društvenim mrežama stalno poziva građane da budnu oprezni i da provjere kome daju novac. Prije bilo koje uplate, savjetuju, valja provjeriti ko je pokretač apela i potražiti potvrdu humanitarne organizacije, a neprovjerene objave ne treba dalje dijeliti. Ukoliko neko tvrdi da skuplja novac za poznato udruženje, najsigurnije je pozvati tu organizaciju i raspitati se vodi li ona stvarno takvu akciju.

Biti oprezan ne znači zatvoriti srce. Dapače — provjeravajući informacije štitimo i svoj novac i one kojima je pomoć stvarno potrebna.