Lijekovi sve teže padaju penzionerima: od najniže penzije u FBiH od 692,23 KM treba izdvojiti i terapiju

Za građane Bosne i Hercegovine kupovina terapije sve teže pada u kućni budžet, a posebno je izazovna za penzionere. Njihove mjesečne platežne obaveze često se nadvladavaju jedna preko druge — struja, hrana, lijekovi — pa zdravlje na kraju ostane ono s najmanje novca.

To najbolje ilustruje podatak da najniža penzija u Federaciji BiH, za one koji su pravo na nju stekli do 1. januara 2026. godine, dostiže 692,23 KM. Polazeći od te cifre, penzioner mora podmiriti račune, nabaviti namirnice i higijenske potrepštine, a onda od preostalog izdvojiti i za apoteku.

Recept nije uvijek dovoljan

Propisana terapija, naime, ne pokriva se uvijek u potpunosti. Pojedine lijekove i preparate građani plaćaju sami, a ponekad snose i dio cijene onoga što im je ljekar prepisao — sve zavisi od obima zdravstvenog osiguranja.

Jedan Sarajlija u penziji već deceniju priča kako mu se dugovi nizu jedan za drugim.

„Kad dođu računi, idem sve da platim do kraja, onda lijekovi koje treba platim. Dobijem ja neke lijekove na recept, ali pošto imam stent morao sam kupiti još neke koji nisu nimalo jeftini. Taj lijek sam dobijao godinu dana na recept, a kasnije moram sam da ga plaćam", ispričao je naš sagovornik.

Njegov drugar radi za minimalnu platu, a mjesečno na lijekove izdvoji oko 200 maraka, jer je i sam na terapiji koju većinom doplaćuje ili plaća u potpunosti.

gdje živiš, to plaćaš

Nezgodu dodatno otežava to što pravo na lijek bez doplate nije svugdje isto — liste i participacija mijenjaju se iz kantona u kanton, pa se za određene terapije traži i vlastiti novac.

Najteže je, razumljivo, onima koji pate od više bolesti odjednom — za njih apoteka znači najveći trošak. Otud i pitanje jesu li terapije doista dostupne onima kojima su najpotrebnije i kako ih najugroženiji mogu redovno finansirati.