Lloyds upozorava da porez na banke ne treba vezivati za cijene energije

Jedan od najviših rukovodilaca britanske banke Lloyds javno se usprotivio odluci vlade da povećanje poreza na banke opravda potporom domaćinstvima za energetske račune. William Chalmers, finansijski direktor grupe Lloyds, kazao je novinarima u četvrtak da se nada kako je rast poreza privremen i upozorio da se viši namet ne bi trebao produžiti nakon marta 2028. Dodao je da između cijena energije i bankarskih poreza ne vidi logičnu vezu.

Kancelar britanske blagajne John Healey najavio je udvostručenje posebne naknade za banke, koja se plaća povrh poreza na dobit, na šest odsto od januara. Povećanje je, prema njegovim riječima, vremenski ograničeno na 15 mjeseci i namijenjeno je plaćanju neposredne potpore za energetske račune. Chalmers je, međutim, osporio smisao te veze.

„Ne vidim očiglednu povezanost između cijena energije i poreza na banke“, izjavio je Chalmers, dodavši da je upravo kreditiranje realnog sektora ekonomije najbolja odbrana od posljedica skuplje energije po britansku ekonomiju. Naglasio je da je ključno da bankarski sektor ostane međunarodno konkurentan i sposoban da na isplativ način pruža usluge privredi, domaćinstvima i zajednicama, jer upravo te usluge podstiču rast.

Sumnje u „privremeno“ povećanje

Iako je Trezor obećao da će ograničenje od 15 mjeseci propisati finansijskim zakonom, dio vodećih bankara i lobista iz sektora privatno izražava sumnju da bi nova energetska kriza mogla dovesti do produženja ili daljeg povećanja nameta. Kao primjer se u sektoru navodi Španija, gdje je dvogodišnji dodatni porez za banke iz 2022, uveden radi ublažavanja pritisaka životnih troškova, na kraju produžen za još tri godine i povećan sa 4,8 na sedam odsto za najveće banke.

Chalmers je podsjetio da je Lloyds veliki porezni obveznik i da je banci do sada ove godine plaćeno oko 1,8 milijardi funti poreza na dobit, te da joj je stoga bitan stabilan i predvidljiv porezni režim.

Gotovo udvostručen dobitak

Lloyds je istog dana objavio da mu je predporezni dobitak u trećem kvartalu porastao sa 1,2 na 2,3 milijarde funti u odnosu na godinu ranije. Rast je uglavnom posljedica prošlogodišnjeg otpisa od 800 miliona funti za naknade u vezi sa aferom motor finance. Rezultate je dodatno pomogao i porast neto kamatnog prihoda od deset odsto, jer je banka i dalje imala koristi od viših kamatnih stopa, koje su u cijelom sektoru porasle zbog rasta očekivanja inflacije izazvanih skupljim gorivom usljed rata na Bliskom istoku.