Manje doseljenika, slabije ekonomije: brojke pokazuju zašto Australiji trebaju migranti

Australija se suočava s rastućom retorikom protiv doseljavanja, ali najnoviji međugeneracijski izvještaj (IGR) australskog Treasurya pokazuje da zemlja u budućnosti treba ljudi iz inostranstva kako bi ekonomija rasla i kako bi se pokrili troškovi starije populacije.

Ključna je stopa plodnosti. Da se populacija održava bez migracije, potrebno je 2,1 djeteta po ženi. Australija je ispod tog nivoa već 50 godina, a trenutna stopa od oko 1,5 trebala bi, prema projekciji, pasti na 1,34 u sljedećih 40 godina. Zbog toga Treasury prognozira da će do sredine 2060-ih broj umrlih prvi put premašiti broj rođenih.

Bez savjeta o porodici

Planova za preokretanje trenda manjih porodica nema. Ministar financija Jim Chalmers odbacio je ponavljanje „baby bonusa“ — novčane pomoći roditeljima pri rođenju djeteta koju je uvedenih godina ranije uveo bivši liberalistički ministar financija Peter Costello — i njegovih savjeta koliko djece treba imati. „Kad je riječ o stopama plodnosti, ne dajem i neću davati besplatne savjete o tim vrlo ličnim odlukama da li osnovati porodicu i kada to učiniti“, rekao je Chalmers u ponedjeljak.

Sedmi IGR potvrđuje poznatu priču: Australci su u prosjeku sve stariji, što ima velike posljedice po ekonomiju i budžet. Sve manji dio radnika plaća poreze kojima se finansiraju sve veći troškovi zdravstva i njege starih. Zdrav program migracije, kako navodi izvještaj, doprinosi rastu populacije, usporava starenje, jača multikulturno društvo i ekonomiju kroz vještine, inovacije i međunarodne veze.

Šta kažu brojke

Polazna projekcija IGR-a pretpostavlja dugoročnu neto migraciju od 235.000 ljudi godišnje. U tom slučaju realni BDP po stanovniku, mjerilo prosječnog životnog standarda, rastao bi s 99.200 dolara ove fiskalne godine na 157.300 dolara za 40 godina.

Treasuryjevi ekonomisti izračunali su i varijantu s nižom populacijom: neto migracija od 50.000 manje godišnje i stopa plodnosti od 1,24 umjesto 1,34. U tom bi slučaju realni BDP po stanovniku u 2065./66. bio niži za 400 dolara u odnosu na osnovnu projekciju.

Razlike su još izraženije u odnosu zavisnosti. U 2025./26. na 100 Australaca radne dobi dolazit će 27,4 osobe starije od 65 godina. Do sredine 2060-ih taj bi omjer porastao na 40, a uz slabiju migraciju na 43. Projekcioni osnovni budžetski deficit bio bi 2,4 odsto u 2065./66., umjesto 1,8 odsto pod postojećim pretpostavkama. Bruto dug prema BDP-u bio bi za gotovo 10 procentnih poena viši — 32,2 odsto.