Manje doseljenika, slabije ekonomije: brojke pokazuju zašto Australiji trebaju migranti

Australija se suočava s porastom retorike protiv doseljavanja, no najnoviji međugeneracijski izvještaj (IGR) australske riznice (Treasury) pokazuje da će zemlja u budućnosti trebati ljude iz inostranstva — kako bi ekonomija rasla i kako bi se finansirala sve starija populacija.

U središtu priče jest stopa plodnosti. Da bi se broj stanovnika održavao bez doseljavanja, potrebno je 2,1 djeteta po ženi. Australija je ispod tog praga već pola vijeka. Trenutna stopa iznosi oko 1,5, a prema projekcijama trebalo bi pasti na 1,34 tokom narednih četiri decenije. Iz toga Treasury izvodi zabrinjavajuću prognozu: do sredine 2060-ih broj umrlih prvi put će nadmašiti broj rođenih.

Bez savjeta o porodici

Planova za preokretanje trenda manjih porodica nema. Ministar financija Jim Chalmers jasno je dao do znanja da Labor neće ponavljati „baby bonus" — novčanu pomoć roditeljima pri rođenju djeteta koju je godinama ranije uveo bivši ministar financija iz Liberalne stranke Peter Costello — niti njegove savjete koliko djece treba imati. „Kad je riječ o stopama plodnosti, ne dajem i neću davati besplatne savjete o tim vrlo ličnim odlukama da li osnovati porodicu i kada to učiniti", rekao je Chalmers u ponedjeljak.

Sedmi po redu IGR potvrđuje ono što se već zna: Australci su, u prosjeku, sve stariji — a to ima ozbiljne posljedice po ekonomiju i budžet. Sve je manji udio radnika koji plaćaju poreze kojima se pokrivaju rastući troškovi zdravstva i njege starih. Zdrav program migracije, kako stoji u izvještaju, doprinosi rastu populacije, usporava starenje, jača multikulturno društvo i ekonomiju kroz vještine, inovacije i međunarodne veze.

Šta kažu brojke

Polazna projekcija IGR-a računa s dugoročnom neto migracijom od 235.000 ljudi godišnje. U tom bi slučaju realni BDP po stanovniku — razuman pokazatelj prosječnog životnog standarda — porastao s 99.200 dolara ove fiskalne godine na 157.300 dolara za 40 godina.

Treasuryjevi ekonomisti izračunali su i varijantu s nižim rastom populacije: neto migracija manja za 50.000 godišnje i stopa plodnosti od 1,24 umjesto 1,34. U tom bi scenariju realni BDP po stanovniku u 2065./66. bio za 400 dolara niži nego u osnovnoj projekciji. Nije muchno, ali ide u pogrešnom smjeru.

Razlike su još dramatičnije kad je riječ o takozvanom odnosu zavisnosti. U 2025./26. na svakih 100 Australaca radne dobi dolazit će 27,4 osobe starije od 65 godina. Do sredine 2060-ih taj bi se omjer, prema projekciji, popeo na 40, a uz slabiju migraciju na 43. Projekcioni osnovni budžetski deficit s nižim rastom populacije iznosio bi 2,4 odsto u 2065./66., umjesto 1,8 odsto uz postojeće pretpostavke. Bruto dug u odnosu na BDP bio bi viši za gotovo 10 procentnih poena — 32,2 odsto.