Meta mora platiti 25 milijardi dolara državi New Mexico zbog obmanjivanja korisnika

Više od tri sedmice nakon što je sud utvrdio da je vlasnik Facebooka namjerno dovodio potrošače u zabludu o privatnosti njihovih podataka, sudija Francis Mathew odredio je iznos koji kompanija Meta Platforms mora isplatiti državi New Mexico: 25 milijardi dolara, prenose Reuters i AP.

Sudija je ocijenio da bi prema državnom zakonu bila opravdana kazna veća od 219 milijardi dolara, ali je iznos smanjio na 25 milijardi. U obrazloženju je napisao da nezakonito postupanje Facebooka, koje je trajalo godinama i sistematski se plasiralo javnosti, zadire u samu srž poslovne prakse te kompanije.

Državni tužilac New Mexica Raul Torrez naveo je da je riječ o jednoj od najvećih, ako ne i najvećoj presudi jedne savezne države protiv neke kompanije u historiji Sjedinjenih Država. Prema njegovim riječima, presuda treba biti nedvosmislena poruka Silicijskoj dolini.

Meta: Ovo je porez na govor

Glavni pravni direktor Mete CJ Mahoney saopćio je da je kompanija uvjerena da će pobijediti u žalbenom postupku. Tvrdi da ova presuda i pristup državnog tužioca gotovo onemogućavaju poslovanje u New Mexicu te da tužba, u suštini, pokušava uvesti porez na govor kako bi nametnula nova pravila o tome šta ljudi smiju govoriti na internetu.

Podaci 87 miliona korisnika

Tužbu je državni tužilac New Mexica podnio 2021. godine, nakon što je otkriveno da je britanska firma za političko savjetovanje Cambridge Analytica putem aplikacije treće strane prikupila lične podatke čak 87 miliona korisnika Facebooka. Ta firma, koja u međuvremenu više ne postoji, koristila je podatke za ciljano političko oglašavanje tokom izborne sezone 2016. godine, kada je radila za uspješnu predsjedničku kampanju Donalda Trumpa.

Država je Metu optužila da je korisnike u New Mexicu lagala o tome ko ima pristup njihovim podacima, kao i o načinu na koji se platforma odnosi prema govoru mržnje i dezinformacijama. Tužioci su se pozvali i na tekst koji je izvršni direktor Facebooka Mark Zuckerberg 2010. godine objavio u Washington Postu, u kojem je naveo da kompanija ne prodaje korisničke podatke. Prema navodima države, Meta je znala da treće strane imaju širok pristup podacima i tolerisala je govor mržnje i drugi štetni sadržaj kada joj je to donosilo finansijsku korist.

Niz drugih postupaka

Ovo nije jedini pravni pritisak na kompaniju. Meta se suočava s hiljadama tužbi zbog utjecaja Instagrama i Facebooka na mentalno zdravlje tinejdžera, a u augustu je pred saveznim sudom u Kaliforniji počelo suđenje po tužbi koalicije državnih tužilaca koji tvrde da su te platforme namjerno dizajnirane tako da izazivaju ovisnost kod djece. Postupak obuhvata i tvrdnje 29 država da je kompanija nezakonito prikupljala i koristila podatke djece.

Šest drugih saveznih država svoje tužbe vezane za Cambridge Analyticu riješilo je nagodbom od 459 miliona dolara, u sklopu šire nagodbe od 17 milijardi koju je Meta u augustu postigla s više država zbog štete po mentalno zdravlje tinejdžera. Sam New Mexico je ranije ove godine već dobio 942 miliona dolara u dva postupka protiv Mete, zbog tvrdnji da je olakšavala seksualno iskorištavanje mladih na Instagramu i Facebooku i obmanjivala potrošače o sigurnosti platformi.

Neprofitna organizacija American Economic Liberties Project, koja se zalaže za strožu politiku prema korporacijama, ocijenila je da je kazna od 25 milijardi dolara za Metu kap u moru, ali da pokazuje da ljudi traže odgovornost. Izvršna direktorica te organizacije Nidhi Hegde upozorila je da Meta upravo sada uvodi Muse, AI asistenta koji ljude podstiče da mu povjere sve, od bankovnih računa do medicinskih podataka. Zbog toga su, kako je navela, potrebni hrabriji regulatori i zakoni koji zaista imaju zube kako bi se kompanija obuzdala.