Meta mora platiti 25 milijardi dolara zbog obmanjivanja javnosti o podacima korisnika

Kompanija Meta, vlasnik Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, dobila je najveću kaznu u svojoj historiji. Sudija u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko u srijedu je naložio kompaniji da plati 25 milijardi dolara, odnosno 18,6 milijardi funti, nakon što je dvosedmično suđenje održano ranije ove godine pokazalo da je Meta godinama obmanjivala javnost o načinu na koji rukuje podacima korisnika Facebooka.

Odluku je donio sudija Francis Mathew, koji je ocijenio da su kršenja zakona i lažno predstavljanje prakse s podacima bila namjerna i da su trajala više od 11 godina, od 2010. do 2021. U svom nalogu naveo je da je komunikacija između najviših rukovodilaca, među kojima i Marka Zuckerberga, bila osmišljena da zavara javnost. Prema njegovim riječima, laži nisu bile ograničene samo na postupanje s podacima, nego su zadirale u samu srž poslovanja Facebooka.

Od 219 milijardi do 25 milijardi

Puni iznos kazne, izračunat na osnovu hiljada pojedinačnih kršenja državnih zakona, iznosio je 219 milijardi dolara, ali ga je sudija umanjio na 25 milijardi. Taj iznos otprilike odgovara tromjesečnoj dobiti kompanije. Tužioci Novog Meksika tražili su kaznu do 40 milijardi dolara, dok je Meta tvrdila da bi svaki iznos iznad 3,4 milijarde bio neustavan.

Porota je utvrdila da je Meta prekršila zakone te savezne države više od 40 miliona puta. Prema navodima tužbe, nepoštenje kompanije u vezi s kontrolom korisničkih podataka pogodilo je cjelokupno stanovništvo Novog Meksika, oko dva miliona ljudi.

Korijeni u aferi Cambridge Analytica

Tužba Novog Meksika proizašla je iz uloge Mete, koja je tada još poslovala pod imenom Facebook, u skandalu poznatom kao Cambridge Analytica. Ta firma koristila je podatke miliona korisnika Facebooka u svom radu na političkom savjetovanju, uključujući i poslove vezane za američke predsjedničke izbore 2016. godine, na kojima je Donald Trump prvi put izabran.

Pravni zastupnici države tužili su kompaniju zbog brojnih izjava njenih rukovodilaca tokom godina da podaci korisnika nikada nisu dijeljeni s trećim stranama niti im je pristupano bez dozvole korisnika, dok se u stvarnosti to događalo. Novi Meksiko je Metu optužio i da je namjerno obmanjivala javnost o tome kako profitira od sadržaja koji uključuje govor mržnje i kako provodi pravila protiv njega. Porota je zaključila da je kompanija i u tom dijelu svjesno zavaravala javnost, što Meta osporava.

Meta najavljuje žalbu

Glavni pravnik Mete CJ Mahoney izjavio je da presuda čini poslovanje u Novom Meksiku gotovo nemogućim. Kompanija namjerava uložiti žalbu, a Mahoney je uvjeren da će ona biti uspješna. Dodao je da tužba u suštini nastoji uvesti porez na govor kako bi se nametnula nova pravila o tome šta ljudi smiju reći na internetu.

Državni tužilac Novog Meksika Raúl Torrez poručio je u srijedu da su se moćne tehnološke kompanije predugo ponašale kao da ih veličina i uticaj stavljaju izvan domašaja zakona, te da ova odluka jasno pokazuje da nijedna korporacija nije previše moćna da bi odgovarala.

Niz kazni u jednoj godini

Riječ je o najvećoj kazni izrečenoj Meti do sada. Kompanija je ove godine već kažnjena ili je postigla nagodbe u nekoliko drugih sudskih postupaka, uključujući dogovor vrijedan 18 milijardi dolara s Kalifornijom u vezi sa sigurnošću djece. Novi Meksiko se pokazao kao jedan od najistaknutijih protivnika Mete na sudu: ta država je ove godine kompaniju kaznila i s gotovo milijardu dolara zbog obmanjivanja javnosti o sigurnosti njenih platformi za djecu. Sudija u tom postupku uporedio je Metu s industrijskim zagađivačem zraka, uz napomenu da je njeno zagađenje psihološka šteta i seksualno iskorištavanje djece.

Prije ove odluke, američka Federalna trgovinska komisija je 2019. godine kaznila kompaniju s pet milijardi dolara zbog prakse zaštite privatnosti podataka.

Milijarde za vještačku inteligenciju

Uprkos visini kazni, Meta znatno više novca troši na infrastrukturu u nastojanju da sustigne druge tehnološke kompanije u utrci u oblasti vještačke inteligencije. Zuckerberg je tokom razgovora s finansijskim analitičarima saopćio da Metin alat vještačke inteligencije za krajnje korisnike, nazvan Muse, već koristi deset miliona ljudi, te da je širenje tog alata na milijarde korisnika i misija i strategija kompanije.

U tu svrhu Meta ove godine planira potrošiti najmanje 135 milijardi dolara, uglavnom na projekte vještačke inteligencije, a taj iznos bi mogao dosegnuti i 145 milijardi. Ulaganja su tolika da je kompanija zabilježila negativan novčani tok od više od dvije milijarde dolara, što je, prema BBC-jevom pregledu njenih ranijih finansijskih izvještaja, prvi takav slučaj od izlaska Mete na berzu prije 14 godina. Drugim riječima, kompanija sada troši više nego što zarađuje, iako zarađuje više nego ikada: prihodi su u periodu od jula do septembra porasli 26 posto u odnosu na isti period prošle godine i dostigli 64,5 milijardi dolara, dok se dobit utrostručila na 9,8 milijardi dolara.

Kompanija ipak namjerava dodatno povećati ulaganja u vještačku inteligenciju. Finansijska direktorica Mete Susan Li najavila je tom prilikom podjelu dionica, u sklopu koje će postojeći akcionari za svaku dionicu dobiti po jednu novu dionicu bez prava glasa. Li je navela da nova klasa dionica još nije namijenjena nekoj konkretnoj investiciji, ali je ukazala na tekuće troškove vezane za vještačku inteligenciju i kazala da bi kompaniji iduće godine mogla trebati veća fleksibilnost u finansiranju.