Meta pristala na nagodbu do 18 milijardi dolara zbog štete nanesene djeci

Kompanija Meta, vlasnik Instagrama i Facebooka, postigla je nagodbu s desecima američkih saveznih država koje su je teretile da je svoje proizvode oblikovala na način koji kod djece stvara zavisnost. Vrijednost nagodbe mogla bi doseći do 18 milijardi dolara.

Šta nagodba donosi

Dogovorene mjere uvode nova pravila za maloljetne korisnike platformi. Među ostalim, predviđaju se vremenski limiti za korištenje, zabrana pristupa u noćnim satima i ograničenje obavještenja tokom nastave. Roditeljski nadzor nad nalozima tinejdžera bit će obavezan, a planirana je i stroža provjera starosti. Konkretni mehanizmi provedbe još nisu poznati.

Mišljenje istraživačice Joan Donovan

U kolumni objavljenoj u britanskom listu The Guardian, Joan Donovan, koja vodi istraživački tim fokusiran na štete od novih tehnologija, iznosi stav da bi upravni odbor Mete trebao zatražiti ostavku Marka Zuckerberga ukoliko kompanija namjerava ozbiljno pristupiti zaštiti korisnika. Donovan je pred američkim Kongresom govorila o dezinformacijama, poredivši ih s „pasivnim pušenjem". To svjedočenje uslijedilo je ubrzo nakon što je bivši direktor monetizacije Facebooka proces podešavanja algoritama za angažman korisnika uporedio s metodama kojima su duvanske kompanije povećavale zavisnost od cigareta.

Donovan upozorava da nagodba, koliko god bila značajna po iznosu, ne rješava ključno pitanje — kako algoritmi korisnicima preporučuju sadržaje povezane s drogom, seksom ili kockanjem.

Meta i dosadašnje kazne

Kompanija se tokom godina suočavala s milijardskim nagodbama i kaznama zbog različitih propusta, od kršenja privatnosti do negativnog uticaja na mentalno zdravlje mladih. Kritike su upućivane i zbog uloge platformi u širenju govora mržnje prema Rohindžama u Mjanmaru, te u algoritamskom promovisanju medicinske dezinformacije i teorija zavjere koje je Svjetska zdravstvena organizacija označila pojmom „infodemija".

Donovan ocjenjuje da su propusti u Zuckerbergovom rukovođenju direktno doprinijeli dokumentovanoj šteti po građanski život, demokratske procese i javno zdravlje, posebno kod mladih. Od pokretanja Facebooka 2004. godine, osnivač kompanije bio je uključen u brojne sudske sporove — od početnih tužbi oko vlasništva do kasnijih problema vezanih za poslovanje platforme. Prema njenom mišljenju, kompanija je pritom primjenjivala strategiju odgađanja i skretanja pažnje sa posljedica odluka u kojima je profit imao prednost nad dobrobiti korisnika.