Milei tvrdi da se globalna klima mijenja u korist argentinskog zahtjeva za Foklandima

Predsjednik Argentine Havijer Milei održao je televizijsko obraćanje naciji u kojem je izjavio da širom svijeta pušu „vjetrovi promjena" povoljni za argentinski zahtjev nad Foklandskim ostrvima. Milei se pozvao na znakove da bi američki predsjednik Donald Tramp mogao preispitati dosadašnji stav Vašingtona o suverenitetu nad ovim ostrvima.

„Nedavno je predsjednik Tramp izjavio da SAD ponovo razmatraju svoj historijski stav u vezi sa Malvinama", rekao je Milei, koristeći argentinski naziv za ostrva. Dodao je da se Velika Britanija suočava sa „višestrukim krizama migratorne, demografske i ekonomske prirode koje je malo vjerovatno da će biti riješene", te da je „jasno da su na putu opadanja", dok „budućnost Argentine cvjeta i prevladaće".

Tramp nagovijestio da ne bi pomogao Londonu

Ranije istog dana, britanski GB News upitao je Trampa da li bi „priskočio u pomoć Velikoj Britaniji" u slučaju teritorijalnog spora s Argentinom. Američki predsjednik nagovijestio je da to ne bi učinio, dodavši da mu Britanija „nije bila tu da pomogne" u vezi s Iranom. Govoreći o bivšem premijeru Kiru Starmeru, Tramp je rekao: „Pitao sam ga: 'Zašto ne pošaljete par brodova?' Rekao je: 'Nemamo nijedan.' Bilo je prilično tužno, cijela ta stvar."

Upitan u Bijeloj kući da li preispituje američki stav o ostrvima, Tramp je prethodno odgovorio: „Ja uvijek preispitujem svaku poziciju. To je samo jedna od mnogih." Milei je taj odgovor okarakterisao kao „prijetnju" koja „nije bezazlena".

Očekivanja bila veća od onoga što je najavljeno

Pristalice argentinskog predsjednika očekivale su da će tokom obraćanja objaviti neviđenu američku podršku argentinskom zahtjevu za suverenitetom. Umjesto toga, Milei se samo pozvao na Trampove riječi od prethodnog ponedjeljka. Uprkos tome što je za obraćanje okupio sve svoje ministre, glavni novi elementi govora bile su tek nekoliko uredbi.

Jedna od njih predviđa ubrzanje sankcija „protiv onih koji učestvuju u inicijativama za ekstrakciju nafte", konkretno navodeći projekat izraelske kompanije Navitas i njenog britanskog partnera Rockhopper u Sjevernofoklandskom bazenu. Milei je tvrdio da taj projekat krši poziv Ujedinjenih nacija da ni Argentina ni Velika Britanija ne preduzimaju jednostrane akcije na tom području.

Takođe je najavio hitnu uredbu za povećanje sredstava ministarstvu odbrane, s prioritetom na izgradnji integrisane pomorske baze u Ognjnoj Zemlji. Projekat izgradnje baze stariji je od Mileijevog mandata, a radovi su započeli 2022. godine.

London poručuje da je stav nepokolebljiv

Velika Britanija je ranije ove sedmice poručila da je njen stav o Foklandima „dugogodišnji i nepokolebljiv". U saopštenju se navodi: „Suverenitet pripada Velikoj Britaniji, a pravo otočana na samoopredjeljenje je od najvećeg značaja. Stav Velike Britanije je jasan. Otočani su u više navrata izrazili želju da ostanu britanska prekomorska teritorija." Na referendumu 2013. godine, 99,8 posto stanovnika ostrva glasalo je za ostanak pod britanskom upravom.

SAD formalno priznaju de facto britansku upravu nad ostrvima, ali nikada nisu zauzele formalni stav o pitanju suvereniteta. Prve naznake moguće revizije pojavile su se u aprilu, kada je interni Pentagon e-mail, o kojem je izvijestio Reuters, otvorio mogućnost da Vašington preispita svoj stav kao jedan od načina kažnjavanja NATO saveznika koji su odbili učešće u ratu s Iranom.

Analitičari sumnjaju u motive

Neki analitičari već su Mileijev zaokret ka pitanju Malvina ocijenili kao pokušaj stvaranja „dimne zavjese" u trenutku najniže popularnosti otkako je preuzeo vlast. Očekuje se da će se kandidovati za ponovni izbor naredne godine. Suočen s optužbama za korupciju u redovima svoje vlade i slabim ekonomskim rezultatima — njegova politika radikalne štednje stavila je inflaciju pod kontrolu, ali su nezaposlenost i siromaštvo porasli — krajnje desni predsjednik sve više pojačava retoriku oko kontroverznih tema, uključujući tvrdnje o kampanji protiv Argentine koja datira još od Svjetskog prvenstva u fudbalu, napade na brazilskog predsjednika Luiza Inasija Lulu da Silvu i pojačanu antiimigrantsku politiku po uzoru na američku.