Minimalne plate od 2027. po stručnoj spremi, sindikati traže do 1.900 KM za fakultetski stupanj

Minimalna plata u Bosni i Hercegovini mogla bi se od 2027. godine određivati prema stepenu stručne spreme, umjesto po jedinstvenom iznosu koji sada važi u Federaciji BiH za sve zaposlene bez obzira na obrazovanje. Takav model najavljuje Savez samostalnih sindikata BiH.

Prema prijedlogu sindikata, radnici sa završenom osnovnom školom imali bi minimalnu platu od 1.500 KM, zaposleni sa srednjom stručnom spremom 1.700 KM, a radnici s višom stručnom spremom 1.800 KM. Za one s visokom stručnom spremom predlaže se 1.900 KM.

Sadašnji iznos ne omogućava dostojanstven život

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović smatra da sadašnji iznos minimalne plate ne omogućava radnicima dostojanstven život te da bi se prilikom određivanja najnižih primanja trebalo uzeti u obzir i obrazovanje.

"Ako bi minimalna plata bila 1.500 maraka, onda bi to bilo potpuno nešto drugačije. To je za osnovnu školu. Za srednju bi bila 1.700, za višu 1.800, za visoku 1.900 itd. i to je nešto što će Sindikat i predlagati da se riješi na takav način", rekao je Kurtović.

Slične ambicije ima i Savez sindikata RS-a. Njegov predsjednik Goran Stanković smatra da povećanje plata ne bi trebalo svesti na manje procentualne korekcije, već da bi dugoročni cilj trebao biti dostizanje iznosa od 2.000 KM za što veći broj zaposlenih.

Stanković je ukazao i na najavljena povećanja plata i penzija u narednoj godini od 7,5 do osam posto, ali ocjenjuje da su potrebni znatno veći pomaci u primanjima građana.

Koliki je minimalac u FBiH, a koliki u RS-u

Za razliku od Federacije BiH, gdje najniža neto plata iznosi 1.027 KM i jednaka je za sve zaposlene, u Republici Srpskoj minimalna primanja već se razlikuju u zavisnosti od stručne spreme. Ukoliko bi prijedlog sindikata bio prihvaćen, minimalna primanja u oba entiteta mogla bi se dodatno približiti, a takvo povećanje otvorilo bi i pitanje dodatnog finansijskog opterećenja poslodavaca.

Koliko je povećanje primanja važno za radnike pokazuje i odnos prema svakodnevnim troškovima. Minimalna plata pokriva tek nešto više od trećine sindikalne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu, a ni minimalna primanja zaposlenih s visokom stručnom spremom ne dosežu polovinu potrebnog iznosa. Prema sindikalnim pokazateljima, za pokrivanje osnovnih potreba četveročlane porodice potrebne su najmanje tri minimalne plate, piše BHRT.

Poslodavci traže usklađivanje s privrednim rastom

Poslodavci ne osporavaju potrebu za povećanjem plata, ali upozoravaju da se odluke o njihovom rastu moraju temeljiti na stvarnim ekonomskim mogućnostima privrede. Direktor Unije poslodavaca RS-a Saša Aćić smatra da bi se iznos minimalne plate trebao utvrđivati uzimajući u obzir očekivanu inflaciju i rast bruto domaćeg proizvoda.

Prema njegovoj procjeni, takav pristup vodio bi povećanju od nekoliko procenata, što je praksa u brojnim evropskim zemljama.

Ekonomski stručnjaci uz povećanje plata ukazuju i na neophodnost reforme poreskog sistema. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da bi smanjenje doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje moglo otvoriti prostor za veći rast neto primanja.

Slično stajalište ima i Igor Gavran, koji naglašava da su potrebni fiskalna reforma, smanjenje opterećenja poslodavaca i efikasnije mjere za kontrolu inflacije. U suprotnom, upozorava se, rast plata mogao bi biti poništen novim poskupljenjima.

Iako su sindikati već izašli s konkretnim prijedlozima, konačna odluka o minimalnim platama za 2027. godinu još nije donesena. O iznosima će razgovarati predstavnici sindikata, poslodavaca i nadležnih institucija, dok za radnike ostaje ključno pitanje hoće li najavljena promjena donijeti stvarno povećanje životnog standarda ili će rast cijena ponovo umanjiti korist od većih primanja.