Moguć nacionalni park divlje rijeke Une na prostoru BiH i Hrvatske
Studija izvodljivosti potvrdila je da je moguće uspostaviti Nacionalni park divlje rijeke Une, koji bi obuhvatio oko 650 kilometara rijeka i potoka u slivu Une. Zajedničku viziju zaštite predstavile su lokalne i međunarodne organizacije.
Park koji bi povezao dvije države
Područje rijeke Une moglo bi uskoro dobiti status nacionalnog parka. Stručnjaci su, naime, sastavili studiju izvodljivosti iz koje proizlazi da BiH i Hrvatska mogu zajedno formirati Nacionalni park divlje rijeke Une. Ovim projektom bilo bi obuhvaćeno oko 650 kilometara rijeka i potoka u slivu Une, uključujući i njene pritoke. Smisao cijele inicijative jest sačuvati jedan od rijetkih još netaknutih riječnih sistema Starog kontinenta.
Zajedničku viziju zaštite sliva Une predstavile su brojne lokalne i međunarodne organizacije, a tim eksperata pripremio je studiju izvodljivosti koja potvrđuje izvodljivost projekta.
Kako je pojasnio Mario Crnković, na čelu Novogradskog udruženja "Grin tim", ovo je dosad prva studija koja na sveobuhvatan način nudi konkretan model zaštite sliva Une s više od 650 kilometara rijeka i potoka. Naglasio je i da koncept ne cilja samo na samu Unu — obuhvaćen je i cijeli njen riječni sistem, pa tako i pritoke poput Sane.
Prezentacije u pet gradova
Gradovi u kojima će ove sedmice početi predstavljanje studije su Bihać, Bosanska Krupa, Novi Grad, Sanski Most i Prijedor. Crnković je ukazao na važnost da u cijeli proces budu uključeni svi — građani, lokalne zajednice, ribolovci, turistički radnici, akademska zajednica i nadležne institucije — jer samo tako se može naći rješenje koje će uživati široku podršku.
Rijetke vrste i bogat biodiverzitet
Ulrih Ajhelman (Ulrich Eichelmann), izvršni direktor organizacije "Riverwatch", opisao je Unu kao jednu od posljednjih velikih i relativno sačuvanih riječnih sistema Evrope, s izuzetnim biodiverzitetom i staništima koja su drugdje na kontinentu uglavnom iščezla.
Od posebne vrijednosti, kako je naveo, jest populacija mladice, odnosno dunavskog lososa, koja se u Uni razmnožava prirodno, ali i čovječija ribica te čitav niz rijetkih vrsta ptica i ostalih životinja ovog kraja.
Da se radi o iznimno bogatom prirodnom području, potvrdila je i Sedmica nauke na Uni — događaj na kojem je oko 70 naučnika i stručnjaka za svega pet dana zabilježilo blizu 1.000 različitih vrsta biljaka i životinja.
Ajhelmanova ocjena je da se Una dugoročno može očuvati samo ako se zaštiti njen riječni sistem u cjelini — od izvora pa sve do ušća u Savu, zajedno sa slobodno tekućim pritokama. Prema procjeni eksperata, formiranje ovog nacionalnog parka je izvodljivo, a svijet bi time dobio svoj drugi nacionalni park divljih rijeka.
Kako je istakao Ajhelman, značaj zaštite ovog područja prevazilazio bi okvire BiH i Hrvatske — riječ je o doprinosu cijeloj Evropi.



