Na atolu Aldabra živi oko 180.000 divovskih kornjača — više nego ljudi u cijelim Sejšelima

Divovske kornjače Aldabra, nekada vrsta na rubu istrebljenja, danas uspješno napreduju na sejšelskom atolu Aldabra. Prema najnovijem popisu, koji su vodili Zaklada za ostrva Sejšela (SIF) i Univerzitet u Ekseteru, na ostrvu slobodno živi otprilike 180.000 ovih kornjača. To je najveći broj ikada zabilježen za ovu vrstu, a daleko premašuje broj stanovnika Sejšela.

Podaci su prikupljeni analizom popisa provedenih u periodu od 2018. do 2022. godine, a rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Ecology and Evolution. Riječ je o prvom ažuriranju podataka od kasnih 1990-ih, kada se navodilo da na atolu živi oko 100.000 kornjača. Studija je pokazala da je populacija u posmatranom periodu bila relativno stabilna, s najboljom procjenom od gotovo 183.000 odraslih i subodraslih jedinki.

Aldabra je jedino od dvije lokacije na svijetu gdje se divovske kornjače mogu naći u divljini — druga je Galapagos, s mnogo manjom populacijom. Tokom 19. vijeka eksploatacija životinja dovela je do toga da je na ostrvu ostalo manje od 1.000 kornjača Aldabra. Program oporavka rezultirao je proglašenjem atola strogim prirodnim rezervatom 1981. godine, a 1982. uvršten je na listu Unesca. Istraživači danas ovaj rezultat nazivaju jednom od najvećih priča o uspjelu u zaštiti prirode na Indijskom okeanu.

Zaštita se isplatila

Izvršna direktorica SIF-a Frauke Fleischer-Dogley rekla je da više od 180.000 divovskih kornjača koje slobodno tumaraju atolom dokaz je šta može dugoročna posvećenost zaštiti prirode, te da su to divne vijesti za Sejšele, za svijet i za sve koji su radili na zaštiti Aldabre.

Dr Nancy Bunbury, jedna od koautorica studije, objasnila je da program praćenja kornjača na Aldabri spada među najdugotrajnije u regiji, ali da gusta vegetacija atola otežava brojanje na nekim područjima. Modeliranjem onoga što nije viđeno, uz ono što jeste, tim je dobio najpouzdaniju osnovicu do sada, koja će služiti za praćenje populacije decenijama koje dolaze, rekla je Bunburyjeva.

Prijetnje i dalje postoje

Uprkos dobim vijestima, autori studije ističu da je oprez i dalje neophodan. Klimatske promjene na Aldabri donose duže i češće suše, za koje se očekuje da će smanjiti količinu hlada i hrane dostupne kornjačama, dok podizanje nivoa mora ugrožava niske dijelove atola.

Značajnu prijetnju predstavljaju i invazivni sisari, prije svega divlje mačke i crni štakori, koji jedu jaja i mladunce kornjača. Po procjeni autora studije, planirano istrebljenje tih preostalih invazivnih sisara moglo bi ukloniti posljednje barijere za dalji rast populacije i pomoći joj da izdrži buduće klimatske pritiske.

Dr Dave Hudson, postdoktorski istraživač na kampusu Univerziteta u Ekseteru u Kornvolu, rekao je da su rezultati izvrsna vijest za kornjače i da svjedoče o odličnom terenskom radu, ali da je važno imati u vidu da brojke predstavljaju osnovicu, a ne krajnju tačku. Nada se, dodao je, da su menadžerima zaštite prirode pruženi dokazi kojima će moći pratiti buduće promjene i blagovremeno reagovati kako kornjače suočavaju s rastućim pritiscima klimatskih promjena, suša i invazivnih vrsta.