Na sejšelskom atolu Aldabra buja najveća svjetska populacija džinovskih kornjača
Nova studija pokazala je da populacija aldabrskih džinovskih kornjača na atolu Aldabra iznosi blizu 183.000 jedinki, što je prvo ažuriranje brojnosti od kasnih 1990-ih, kada se navodilo oko 100.000 kornjača.
Najveća svjetska populacija džinovskih kornjača koje žive slobodno nalazi se na atolu Aldabra, u arhipelagu Sejšeli. Najnovija istraživanja potvrdila su da se vrsta, koja je nekada bila na rubu uništenja, solidno oporavila. Aldabra je, uz Galapagos gdje živi znatno manji broj jedinki, jedno od rijetkih – svega dva – staništa na planeti gdje se džinovske kornjače mogu sresti u divljini.
Pet godina brojanja
Novi podaci o brojnosti prikupljeni su kroz petogodišnji program prebrojavanja koji se odvijao od 2018. do 2022. godine, a riječ je o prvom ozbiljnijem osvježavanju brojki još od kraja prošlog vijeka, kada se po pravilu spominjalo oko 100.000 jedinki. Studija je pokazala da se brojnost u posmatranom razdoblju nije bitno mijenjala, a najbolja procjena govori o gotovo 183.000 odraslih i subodraslih životinja.
Od ruba uništenja do svjetske baštine
Historija ove vrste na Aldabri bila je dramatična: intenzivna eksploatacija tokom 19. vijeka svela je zajednicu na tek mali broj preživjelih – ispod hiljadu jedinki. Zaokret je uslijedio zahvaljujući programu obnove, pa je atol 1981. proglašen strogim rezervatom prirode, a već naredne godine upisan je na listu svjetske baštine pod okriljem Uneska. Znanstvenici ovaj slučaj svrstavaju među najuspješnije primjere zaštite prirode u cijelom Indijskom okeanu.
Opuštanje još nije na redu
Uprkos ohrabrujućim rezultatima, autori rada pozivaju na oprez. Klimatske prilike na atolu se mijenjaju – stručnjaci očekuju suše koje će trajati duže i dolaziti češće, što kornjačama oduzima bothlad i hranu, a dizanje nivoa mora ugrožava najniže položene dijelove atola.
Ne uklanjaju se ni nasljedni sisari – prije svega odivljele mačke i crni štakori, koji sežu do jaja i mladunaca. Po procjeni autora, ako se planirano potpuno odstranjenje tih vrsta ostvari, uklonile bi se posljednje kočnice rasta populacije i ona bi lakše podnosila klimatske pritiske koji dolaze. Autori se nadaju i da će prikupljeni podaci pomoći onima koji rade na zaštiti kornjača na terenu.
Slika: Red Portal / The Guardian
Izvori:
- Red Portal / The Guardian — redportal.pink.rs
- Ecology and Evolution
- The Guardian
Tekst: Uredništvo ALFA TV
Povezane vijesti

Starinski recept za knedle od griza koje se ne raspadaju

Prelazak sa ljeta na jesen: kako odabrati pravi puder za promjenjivo vrijeme

Njoke u kremastom sosu sa piletinom: ukusan ručak bez dugog stajanja uz šporet
