Najnovije
Priča o uspjehu

Na sejšelskom atolu Aldabra buja najveća svjetska populacija džinovskih kornjača

Nova studija pokazala je da populacija aldabrskih džinovskih kornjača na atolu Aldabra iznosi blizu 183.000 jedinki, što je prvo ažuriranje brojnosti od kasnih 1990-ih, kada se navodilo oko 100.000 kornjača.

U Uredništvo ALFA TV 12. oktobar 2026. u 07:50 · 2 min čitanja · 362 pregleda
Na sejšelskom atolu Aldabra buja najveća svjetska populacija džinovskih kornjača
Foto: Red Portal

Najveća svjetska populacija džinovskih kornjača koje žive slobodno nalazi se na atolu Aldabra, u arhipelagu Sejšeli. Najnovija istraživanja potvrdila su da se vrsta, koja je nekada bila na rubu uništenja, solidno oporavila. Aldabra je, uz Galapagos gdje živi znatno manji broj jedinki, jedno od rijetkih – svega dva – staništa na planeti gdje se džinovske kornjače mogu sresti u divljini.

Pet godina brojanja

Novi podaci o brojnosti prikupljeni su kroz petogodišnji program prebrojavanja koji se odvijao od 2018. do 2022. godine, a riječ je o prvom ozbiljnijem osvježavanju brojki još od kraja prošlog vijeka, kada se po pravilu spominjalo oko 100.000 jedinki. Studija je pokazala da se brojnost u posmatranom razdoblju nije bitno mijenjala, a najbolja procjena govori o gotovo 183.000 odraslih i subodraslih životinja.

Od ruba uništenja do svjetske baštine

Historija ove vrste na Aldabri bila je dramatična: intenzivna eksploatacija tokom 19. vijeka svela je zajednicu na tek mali broj preživjelih – ispod hiljadu jedinki. Zaokret je uslijedio zahvaljujući programu obnove, pa je atol 1981. proglašen strogim rezervatom prirode, a već naredne godine upisan je na listu svjetske baštine pod okriljem Uneska. Znanstvenici ovaj slučaj svrstavaju među najuspješnije primjere zaštite prirode u cijelom Indijskom okeanu.

Opuštanje još nije na redu

Uprkos ohrabrujućim rezultatima, autori rada pozivaju na oprez. Klimatske prilike na atolu se mijenjaju – stručnjaci očekuju suše koje će trajati duže i dolaziti češće, što kornjačama oduzima bothlad i hranu, a dizanje nivoa mora ugrožava najniže položene dijelove atola.

Ne uklanjaju se ni nasljedni sisari – prije svega odivljele mačke i crni štakori, koji sežu do jaja i mladunaca. Po procjeni autora, ako se planirano potpuno odstranjenje tih vrsta ostvari, uklonile bi se posljednje kočnice rasta populacije i ona bi lakše podnosila klimatske pritiske koji dolaze. Autori se nadaju i da će prikupljeni podaci pomoći onima koji rade na zaštiti kornjača na terenu.

Slika: Red Portal / The Guardian

Izvori:

Tekst: Uredništvo ALFA TV

Povezane vijesti

OBAVIJEST: ALFA TV portal je trenutno u fazi razvoja i integracije AI sistema. Dio sadržaja obrađuje se uz pomoć vještačke inteligencije koja je još u fazi testiranja i učenja. Kliknite za više informacija.