Najbogatiji zarađuju i od uzroka i od posljedica klimatske krize, upozorava Oxfam

Globalna organizacija za jednakost Oxfam objavila je izvještaj iz kog proizlazi da najbogatiji ljudi svijeta zarađuju i na onome što izaziva klimatsku krizu i na onome što ona razara. Riječ je o ulaganjima u zagađujuće industrije s jedne strane, te u sve isplativije poslove pripreme za katastrofe, spašavanja i obnove s druge. Procjene kažu da će to tržište do 2029. dostići vrijednost od 92 milijarde dolara godišnje, prema 70 milijardi koliko iznosi danas. Organizacija upozorava da bogataši na taj način ostvaruju "dvostruku dobit", a što je još zabrinjavajuće — dobijaju i motiv da ometaju ili odgađaju rješavanje klimatskog problema.

Izvještaj pokazuje da 0,1 posto najbogatijih stanovnika planete, koliko čini osam miliona ljudi, emituje više ugljenika od ukupno 3,5 milijardi najsiromašnijih. Ekstremnim vrućinama ta je grupa doprinijela 125 puta više od prosječnog stanovnika Zemlje. Doprinos djelimično dolazi iz načina života — primjerice, privatni mlažnjaci u svijetu za dvije sekunde ispuštaju više CO2 nego što većina ljudi emituje tokom cijele godine. Ipak, glavni izvor njihovog ugljeničnog otiska čine investicije.

Od krize do profita

Jean McLean, direktorica za uticaj u Oxfamu, ocijenila je da milijarderi od haosa prave biznis. Njeni riječi: bogataši zarađuju u oba navrata — najprije ulažući u zagađujuće privredne grane, potom u sve jače tržište "ekonomije prilagođavanja", u kojem se svijetu koji se zagrijava naplaćuju oporavak i obnova. Dodala je i da najveći teret krize snose oni koji su je najmanje prouzrokovali, dok su njeni krivci ujedno najbolje zaštićeni.

U sklopu izvještaja Oxfam je sastavio indeks "uništavanja i obnove" s popisom 217 kompanija koje ili podstiču klimatski slom ili posluju u oblasti prilagođavanja na njega — proizvode uređaje za hlađenje, protivpoplavne barijere, opremu za gašenje požara, transport, hranu, osiguranja i kredite. Kompanije s popisa prošle su godine prosječno zaradile 1,8 milijardi dolara, a dioničarima isplatile milijardu dolara dividendi.

Među njima je i šest velikih kuća za upravljanje imovinom, koje posluju kao savjetnici bogatim investitorima, ali se i same nalaze na indeksu te značajno ulažu u ostale kompanije s liste. Dvije najveće među njima, BlackRock i Vanguard, drže udjele u 92 posto kompanija iz indeksa, a vrijednost tih udjela prelazi bilion dolara, stoji u izvještaju.

Oxfam također ističe da ekstremno vrijeme i ratovi redovno popravljaju poslovne rezultate velikih prehrambenih trgovačkih kompanija u rukama milijardera, čije je bogatstvo od 2020. naraslo za 120 milijardi dolara. Kada suša, poplava ili oluja uništi usjeve, poskupljenje hrane pretežno ide u džep velikih korporacija i njihovih investitora, dok plaćaju mali proizvođači i obični kupci. Organizacija kao primjer navodi kakao, čija je cijena 2024. nakon ekstremnog vremena u zapadnoj Africi skočila za 231 posto, a lokalni farmeri, prema njenim navodima, od toga nisu imali nikakve koristi.

Ljudski danak nejednakosti

Na osnovu procjena uticaja na zdravlje, poljoprivrednu proizvodnju i rast nivoa mora, Oxfam procjenjuje da će godišnje emisije najbogatijeg jednog procenta stanovništva izazvati 1,9 miliona viška smrti usljed vrućina. Čak tri četvrtine tih smrtnih slučajeva desiće se u zemljama s niskim i srednjim prihodima, iako one ispuštaju samo osam posto globalnih emisija.

Bogatim državama i pojedincima kriza, barem za sada, manje prijeti jer mogu platiti skuplju hranu, izgraditi čvrste kuće, platiti hitnu evakuaciju, privatno liječenje i ličnu zaštitu. Iz istog razloga, kaže Oxfam, manje su skloni da svoj lobistički uticaj usmjere ka klimatskoj akciji, a katkad im čak odgovara da uspore ili zaustave smanjenje emisija koje bi ugrozilo njihovo bogatstvo. Neki umjesto toga katastrofe koriste za promovisanje privatizacije ili za nagovaranje siromašnih zemalja da se zadužuju.

Alex Maitland, jedan od vodećih autora izvještaja, naglasio je da najbogatiji nisu samo pasivni beneficiari klimatske krize. Njegove riječi su bile direktne: "Ovo je namjerno." Uz njihov politički uticaj, dodao je, to je prilično optužujući dokaz da su u stanju orkestrirati ono što se dešava.

Oxfam iz izvještaja izvlači i jasne zahtjeve: veće poreze za bogate, privatne mlažnjake, naftne i gasne kompanije i druge zagađivače. Organizacija poziva britansku vladu da ojača međunarodne obaveze klimatskog finansiranja tako da se zasnivaju na grantovima umjesto na kreditima, te da se prekine s profitiranjem na klimatskim katastrofama.

Nafkote Dabi, glavna stručnjakinja za politiku klimatskih promjena u Oxfamu International, sažela je problem ovako: svima je zgodno da klimatske promjene smatraju zajedničkim problemom, a nisu. Rješenje je, po njenim riječima, zapravo jednostavno — kontrolisati najbogatije, ograničiti njihovu moć i emisije te oporezovati njihovo bogatstvo.