Najveća poznata spužva na svijetu velika je kao kombi, a vrsta joj je još nepoznata

Najveća spužva koju je čovječanstvo ikada vidjelo leži na grebenu duboko ispod površine Pacifika, unutar zaštićenog morskog područja Papahānaumokuākea kod Havaja. Istraživači američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) pronašli su je 2015. godine na dubini od 2.130 metara i izmjerili je: duga je 3,7 metara, široka 2,1 metar i visoka 1,5 metara. Prema opisu NOAA, kolonija je "otprilike veličine kombija".

Otkriće je napravljeno tokom ekspedicije "Hohonu Moana: Exploring Deepwaters off Hawaiʻi" (Istraživanje dubokih voda kod Havaja), izvedene s istraživačkog broda Okeanos Explorer. Ogromnu životinju uočila je daljinski upravljana ronilica Deep Discoverer. Visinu i širinu spužve tim je odredio pomoću dva paralelna laserska snopa usmjerena na njenu površinu, a dužinu na osnovu snimaka koje je odozgo zabilježila druga ronilica, Seirios.

Oboren raniji rekord

Do tada je rekord držala kolonija staklene spužve vrste Aphrocallistes vastus, pronađena u plićim vodama uz zapadnu obalu Kanade. Bila je duga 3,4 metra, široka 0,5 metara i visoka 1,1 metar, pa je havajski primjerak nadmašuje u svakoj dimenziji.

Identitet ostaje tajna

Istraživači nisu uzeli uzorak same divovske spužve. Umjesto toga, s obližnje lokacije prikupili su manji primjerak za koji su vjerovali da pripada istoj vrsti. Analiza njegovih mikroskopskih skeletnih struktura, takozvanih spikula, pokazala je da pripada porodici staklenih spužvi Rossellidae. Tačna vrsta, međutim, nije utvrđena. Tokom cijele ekspedicije, koja je obuhvatila 18 zarona, ova dva primjerka bila su jedini uočeni predstavnici te vrste.

Staklene spužve ime duguju krhkom skeletu građenom od silicijum-dioksida, istog materijala od kojeg se pravi staklo. Te strukture nose tijelo životinje, a istovremeno pružaju zaklon drugim morskim organizmima. Kao i ostale spužve, hrane se filtriranjem: propuštaju morsku vodu kroz tijelo i iz nje izdvajaju sitne čestice hrane. Tako prerađuju ogromne količine vode i imaju važnu ulogu u okolnim ekosistemima.

Koliko je stara?

Otvoreno je i pitanje koliko je vremena potrebno da spužva naraste do veličine kombija. Za druge velike spužve pretpostavlja se da žive izuzetno dugo: studija iz 2008. godine o divovskim bačvastim spužvama (Xestospongia muta) ukazala je da bi pojedini primjerci mogli biti stariji od 2.300 godina. Da li i havajska staklena spužva ima sličan životni vijek, nije poznato.

Morski biolog NOAA Daniel Wagner izjavio je 2016. godine da najveći dio planete leži u dubokim vodama, od kojih velika većina nikada nije istražena. Pronalazak ovako ogromne i vjerovatno stare spužve, naveo je, pokazuje koliko se može naučiti proučavanjem dubokih i netaknutih sredina poput onih u udaljenom području Papahānaumokuākea.

Opis otkrića istraživači su objavili 2016. godine u naučnom časopisu Marine Biodiversity.