NASA okončala misiju opservatorija Swift: 20 godina posmatranja najmoćnijih eksplozija u svemiru

Kraj misije Swift

NASA-in opservatorij Neil Gehrels Swift zvanično je završio svoju naučnu misiju. Aparat trenutno kruži ispod 275 kilometara iznad Zemlje, a na toj visini povećani atmosferski otpor sprječava teleskope da mirno posmatraju astronomske ciljeve. Posljednje posmatranje obavio je 20. oktobra, a povratak u atmosferu očekuje se tokom narednih sedmica.

„Swift je naciji donio nevjerovatan i trajan povrat ulaganja — projektovan je za primarnu misiju od dvije godine, ali je ostao produktivan više od deset puta duže", rekao je Shawn Domagal-Goldman, direktor Odjeljenja za astrofiziku pri NASA-inom sjedištu u Washingtonu. Istakao je da je misija bila dio revolucije u astrofizici koja je pokazala koliku vrijednost za cijelu zajednicu imaju brza posmatranja kosmičkih događaja. U dobu nakon Swifta, naveo je, NASA istražuje kombinaciju postojeće flote svemirskih teleskopa, komercijalnih mogućnosti brzog lansiranja i novih inovativnih misija. Arhiva višetalasnih posmatranja koju Swift ostavlja, dodao je, pokretaće nova otkrića decenijama.

Bilans misije je impozantan: više od 2.000 gama-bljeskova, najmoćnijih eksplozija u svemiru, te više od 1.400 eksplozija supernova. Swift je, između ostalog, posmatrao zvijezde rastrgane crnim rupama, pratio aktivne galaksije, obavio pregled cijelog neba u rendženskim zracima i istraživao asteroide i komete. Njegovi podaci doprinijeli su nastanku oko 7.000 objavljenih naučnih radova.

Brzina kao ključ uspjeha

Misija je lansirana 20. novembra 2004. i s radom počela sljedećeg mjeseca. Zamišljen je kao višetalasni opservatorij s optičko-ultraljubičastim i rendženskim teleskopima poravnatim na istu osovinu, a vodio ga je prvi glavni istraživač Neil Gehrels, po kome je NASA 2018. godine, nakon njegove smrti, nazvala misiju.

Gama-bljeskovi, objasnio je glavni istraživač misije S. Bradley Cenko iz NASA-inog Goddardovog centra za svemirske letove u Greenbeltu u Marylandu, toliko brzo dolaze i prolaze da ih niko nije mogao ciljati velikim teleskopima. Zato je Swift morao sam otkriti bljesak, locirati ga, poslati poziciju drugim opservatorijima i okrenuti svoje teleskope prije nego što posvjetljenje izblijedi — sve to za oko minutu.

Ta brzina bila je presudna za kratke gama-bljeskove, koji dostižu vrhunac sjaja za manje od dvije sekunde. Prije Swifta nije bilo moguće dovoljno brzo i precizno locirati ih za posmatranje posvjetljenja. U maju 2005. Swift je to uspio s bljeskom GRB 050509B koji je trajao svega 0,03 sekunde — satelit se okrenuo dovoljno brzo da detektuje 11 rendženskih fotona, što je bio prvi kratki bljesak s detektovanim posvjetljenjem. Posmatranja su potvrdila davne teorijske modele po kojima kratki gama-bljeskovi najvjerovatnije nastaju spajanjem dvije neutronske zvijezde — objekata mase Sunca sabijenih do veličine grada.

Swift je bio i svojevrsni astronomski višenamjenski alat. Njegov fleksibilni sistem planiranja astronomima je omogućavao da zatraže hitna posmatranja komandovana s tla u samo nekoliko minuta, ili da postave programe praćenja izvora u trajanju od nekoliko minuta do mjeseci. Sistem je mogao zakazati i do 75 nezavisnih ciljeva dnevno.

„Jedinstvena brzina odziva Swiftovog hardvera, izvanredan uspjeh brzih operacija misije i usko povezan timski rad timova za let i naučne operacije smjestili su Swift na raskršće bujajućih područja istraživanja", rekao je John Nousek, direktor operacija misije i profesor astronomije i astrofizike na Eberly College of Science pri Penn State University.

Arhiva dostupna svima

Swiftova arhiva sadrži gotovo 22 godine mjerenja sjaja svih vrsta kosmičkih izbijanja, višetalasne spektre i više od 1,5 miliona slika njegovog ultraljubičasto-optičkog teleskopa. Cijeli skup podataka javno je dostupan kao dio NASA-ine posvećenosti otvorenoj nauci „zlatnog standarda" i obuhvata oko 12 terabajta — dovoljno za smještaj oko 600 filmova u visokoj rezoluciji.

Kao dio ranijeg planiranja okončanja misije, NASA će i dalje prioritetno tražiti nove opcije za brz odziv na kosmičke događaje, a trenutne misije će u međuvremenu pomoći u popunjavanju praznine.