NASA predstavila izmijenjeni plan za slijetanje na Mjesec do 2028. i rješenje za Orion

NASA je u petak održala opširnu konferenciju za štampu na kojoj je po prvi put detaljno izložila planove za povratak astronauta na površinu Mjeseca, najranije 2028. godine, u okviru programa Artemis. Agencija je priznala značajne izmjene u arhitekturi misija, iako je dio tih informacija ranije objavljivan u medijima, uključujući i na portalu Ars Technica.

Prema novom planu, letjelica Orion povezat će se sa SpaceX-ovim lunarnim lenderom Starship u visokoj orbiti Zemlje prije polaska ka Mjesecu. U slučaju Blue Origina, misija predviđa četiri lansiranja rakete New Glenn, ali bez dopunjavanja gorivom između svemirskih letjelica. Ostavljena je i mogućnost da se lender Blue Moon sretne s Orionom u niskoj orbiti Mjeseca.

Artemis III u ljeto 2027, slijetanje 2028.

Zvaničnici NASA-e izjavili su da i dalje očekuju lansiranje misije Artemis III — demonstracije koja uključuje spajanje s Blue Moonom i Starshipom u blizini Zemlje — do "ljeta" 2027. godine. Za Artemis IV, koji bi uključivao stvarno slijetanje na Mjesec, prate rok 2028. godine.

"Ovo je ostvariv put na kojem se trenutno nalazimo", rekao je administrator NASA-e Jared Isaacman. "Imamo mandat, resurse i podršku dionika da to sprovedemo, i to namjeravamo učiniti."

Kako navodi Ars Technica, pohvalno je što su Isaacman i njegovo rukovodstvo pomno pregledali svaki element programa Artemis i nastojali uvesti izmjene tamo gdje mogu pomoći kompanijama koje razvijaju lunarne lendere da ubrzaju svoje planove. Ali mogu li se držati tih rokova?

SpaceX-ov plan

Najveći zahtjev inženjera SpaceXa u sastancima s NASA-om početkom 2026. bio je ukidanje obaveze spajanja s Orionom u near-rectilinear halo orbiti oko Mjeseca, koja je zahtijevala više energije i nosila druge poteškoće. Otkako je NASA ranije ove godine otkazala Lunar Gateway, taj problem je riješen. Starship će se sada napuniti gorivom u niskoj orbiti Zemlje, a zatim spojiti s Orionom u visokoj orbiti Zemlje. Posada će letjeti do Mjeseca u Orionu, nakon čega će dva od četiri astronauta preći u Starship za spuštanje na Mjesec.

Ključno pitanje arhitekture SpaceXa je broj lansiranja potrebnih za dopunjavanje goriva Starshipa. NASA-in sigurnosni panel izvijestio je u četvrtak da trenutni broj iznosi "oko 22". Elon Musk rekao je da je ta procjena pogrešna i da će stvarni broj biti šest do osam.

NASA-ini zvaničnici odbili su u petak popodne navesti precizan broj lansiranja za dopunjavanje goriva. Isaacman je Muskovu procjenu od šest do osam lansiranja opisao kao moguću, ali tek kao "konačno stanje punog potencijala" Starshipa. Neizvjesnost ostaje u nosivosti Starshipa, isparavanju kriogenog metana i tečnog kisika u orbiti te efikasnosti prenošenja goriva s jedne letjelice na drugu.

Plan Blue Origina

Blue Origin je, odgovarajući na NASA-in poziv za brži put ka Mjesecu, izmijenio planove tako da početne misije više ne zahtijevaju dopunjavanje gorivom između letjelica. Prema konceptu operacija objavljenom u petak, raketa New Glenn — koja bi mogla biti jednokratna verzija manje 7×2 varijante ili višekratna 9×4 raketa — lansirala bi tri "transferna stepena" u nisku orbitu Zemlje. Ona su konstruisana po uzoru na lender Blue Moon Mark 1, uz značajne izmjene. Zatim bi New Glenn lansirao lender Blue Moon Mark 2, koji bi se povezao s transfernim stepenima koja guraju cijelu strukturu ka Mjesecu. Kako navodi Ars Technica, koja je o ovom arhitekturom prvi izvijestila u martu, riječ nije o novoj informaciji.

NASA je u petak, međutim, otkrila potencijalno značajnu izmjenu. Grafikoni koje je agencija podijelila pokazali su Orion koji se spaja s lenderom Blue Moon u eliptičnoj orbiti Mjeseca, oko 8.500 km iznad površine, ali NASA radi i na opciji spajanja u niskoj orbiti Mjeseca. Jeremy Parsons, menadžer programa Artemis pri NASA-i, pojasnio je da bi takva orbita, nekoliko stotina km iznad Mjeseca, značajno smanjila količinu goriva koja je Blue Moonu potrebna da astronaute spusti na lunarnu površinu i vrati ih nazad. Ta ušteda mase mogla bi se iskoristiti drugdje na letjelici, a niska orbita nudila bi astronautima i više bržih prilika da se, po potrebi, vrate s površine Mjeseca. Ukratko, to Blue Originu značajno olakšava neke aspekte slijetanja na Mjesec.

Centaur V

U sklopu toga, NASA je u petak najavila da s United Launch Alliance razvija "produženu" verziju gornjeg stepena Centaur V. Uz središnji stepen rakete Space Launch System, ovaj gornji stepen omogućio bi Orionu da dosegne nisku orbitu Mjeseca.

Kako navodi Ars Technica, riječ je o velikom koraku. NASA-i je odavno predstavljalo izvor nezgode to što Orion, sa svojim slabim servisnim modulom, nema delta-V sposobnost da poleti sa Zemlje, dosegne nisku orbitu Mjeseca i vrati se na Zemlju radi slijetanja u Tihi okean. Činilo se, međutim, da se prije niko nije bio spreman latiti rješavanja tog problema.

"Dovođenje Oriona u nisku orbitu Mjeseca znači rješavanje problema pogona i integracije svemirskih letjelica koji su predugo ostali neobrađeni", izjavio je Isaacman u petak.

NASA je umjesto toga ranije kreirala zaobilazna rješenja poput Lunar Gatewaya, stanice smještene u near-rectilinear halo orbitu koju je Orion mogao sigurno doseći. Teret performansi potrebnih za dosezanje lunarne površine pritom je prebačen na lunarne lendere i kompanije koje ih razvijaju.

S obzirom na hitnost situacije, NASA je nastojala pomoći kompanijama koje razvijaju lunarne lendere na sve moguće načine. "Slušamo podatke, pomažemo našim partnerima i okrećemo dugmad tamo gdje to daje smisao", rekao je Isaacman, objašnjavajući zašto je agencija odlučila izmijeniti planove.