Nova studija: AI zasad nije povećao nezaposlenost među mladim diplomcima

Teza da će umjetna inteligencija prvo pogoditi mlade diplomce zasad se ne potvrđuje u podacima. Nova radna studija ekonomista s CESifo-a, münchenske ekonomske grupe, tvrdi da nema dokaza o značajnom ili širokom smanjenju zapošljavanja nedavnih fakultetskih diplomaca, ni u apsolutnim ni u relativnim brojkama.

Studija pod nazivom „The Early Impacts of AI on Employment Among Recent College Graduates", koju su potpisali Robert Fairlie i Jane Wu, fokusirala se na mlade diplomce upravo zato što se promjene u potražnji za radnom snagom, kako navode, prvo obično javljaju kroz smanjenje novih zapošljavanja. Naime, ako AI nauči obavljati standardizirane zadatke u uredskim poslovima, firme bi mogle manje zapošljavati na jednostavnijim pozicijama, umjesto da otpuštaju iskusnije zaposlenike.

Istraživači su analizirali detaljne mikro podatke američkog Census biroa iz ankete Current Population Survey, i to za diplomce s bakalaureatom starosti od 22 do 25 godina koji ne nastavljaju studij. Kako nezaposlenost među njima ljeti redovito raste kad na tržište uđu novi diplomci, usporedili su godišnje i sezonske trendove unatrag do 2022. — godine kada se zaposlenost vratila na nivo prije pandemije i kada je objavljen ChatGPT.

Brojke u uobičajenom rasponu

Ljetnja stopa nezaposlenosti među tim mladim diplomcima u 2026. iznosila je 7,3 posto, što je unutar raspona prethodnih godina — od 6,3 posto u 2022. do 7,8 posto u 2024. Slično je bilo i kad se uračunaju i oni koji su rekli da žele posao, ali ga aktivno ne traže, pa službeno ne spadaju u nezaposlene. U dodatnim testiranjima uspoređivali su mlade diplomce s vršnjacima bez fakulteta i sa starijim diplomcima (od 30 do 49 godina), te po potencijalnoj „AI izloženosti" zanimanja prema studiji iz 2023. U gotovo svim usporedbama razlike u periodu 2022.–2026. nisu bile statistički značajne. Zaključak istraživača je da nezaposlenost među mladim diplomcima prošlog ljeta nije bila neobično visoka u odnosu na ranija ljeta, bez obzira na poređenje.

Ali upozorenja stižu

Ipak, istraživači ističu razloge za oprez. U nedavnoj Census anketi naglo je porastao broj firmi koje veliki broj zadataka zaposlenika zamjenjuju AI-jem, a u posljednjih 12 mjeseci široko su rasle i potrošnja na AI po zaposleniku i korištenje ChatGPT Enterprise tokena. Rizik za klasu 2026. mogao bi, dakle, biti veći nego za generacije prije godinu-dvije.

Takve strahove dijele i neki poznati sa tržišta kapitala. Riziko kapitalist Marc Andreessen rekao je da AI „doslovno do decembra [2025.] zapravo nije bila dovoljno dobra ni za jedan od poslova koje se odsijecaju". Izvršni direktor BlackRocka Larry Fink rekao je da ga brzina kojom AI mijenja svijet navodi na brigu da bi ova generacija diplomaca, i bez recesije, mogla dočekati najvišu stopu nezaposlenosti među sobom godinama.

Razlika s Stanfordom

Nova analiza suprotstavljena je ranijoj Stanfordovoj studiji, koja je utvrdila da zapošljavanje na početnim pozicijama u „AI pogođenim" zanimanjima zaostaje za ostalim oblastima. Razlika je, objašnjavaju, i u izvorima podataka: Stanford je koristio podatke o platama od HR firme ADP, koji pokrivaju dobar presjek ekonomije, ali mogu promašiti dio onoga što obuhvata Census anketa. ADP podaci gledaju i ukupnu ponudu poslova, dok stopa nezaposlenosti uključuje i ukupnu potražnju za tim poslovima — a potražnja može rasti i dok se ponuda u pojedinim oblastima smanjuje pod utjecajem AI.

CESifo istraživači zaključuju da podaci o nezaposlenosti prošlog ljeta predstavljaju „koristan prvi test" toga kako ubrzana upotreba AI utiče na trenutno američko tržište rada — a podaci, kako navode, pokazuju da zasad ne utiče. Trenutni trendovi, naravno, ne jamče budućnost. Istraživači upozoravaju da bi, ako intenzitet upotrebe AI na radnom mjestu nastavi rasti, generacije diplomaca od 2027. nadalje mogle biti više pogođene od klase 2026. te da će biti potrebne dodatne godine podataka da se precizno utvrdi hoće li se efekti pojaviti kako se ta upotreba produbljuje.