Nove snimke otkrile neobičnu građu ostatka supernove koju su ljudi posmatrali 1181. godine
Niti koje se poput vatrometa šire iz objekta Pa 30, udaljenog 7.500 svjetlosnih godina, nisu glatki mlazovi gasa nego nizovi sitnih čvorova, pokazala su nova zapažanja teleskopom Gemini North. Riječ je o eksploziji koju su srednjovjekovni astronomi u Kini i Japanu zabilježili prije skoro 850 godina.
Međunarodni tim astronoma, koji je vodio Timothy Cunningham s Univerziteta Warwick, objavio je 6. oktobra 2026. godine nove snimke ostatka supernove Pa 30 u sazviježđu Kasiopeja. Na njima je prvi put bilo moguće razaznati unutrašnju građu dugih niti koje se šire iz središta objekta: prema nalazima tima, to nisu neprekidni tokovi materije, kako su istraživači očekivali, nego lanci sitnih čvorova gasa.
Snimci su napravljeni teleskopom Gemini North na vrhu Mauna Kea na Havajima i na njima je vidljivo oko deset puta više nitastih struktura nego na bilo kojem dosadašnjem snimku ovog objekta. Cunningham je docent astronomije i astrofizike, a rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu The Astrophysical Journal.
Zvijezda zabilježena u kineskim i japanskim zapisima
Naučnici Pa 30 smatraju ostatkom supernove označene kao SN 1181. Ime nosi po godini u kojoj su je astronomi u Kini i Japanu vidjeli golim okom kao novu „zvijezdu gošću“ u Kasiopeji. Osam sačuvanih tekstova datira njenu pojavu između 4. i 6. augusta 1181. godine, a na nebu je ostala vidljiva 185 dana.
To je jedna od samo pet supernova u galaksiji Mliječni put za koje se zna da su posmatrane sa Zemlje prije pronalaska teleskopa, koji se prvi put pojavio u Holandiji 1608. godine. Cunningham je u saopštenju naglasio da je rijetkost dobiti ovoliko detalja o supernovi čiju pojavu možemo smjestiti u tačno određenu sedmicu u historiji.
Građa koja nije očekivana
Prema Cunninghamovim riječima, novi snimci daju najjasniju sliku strukture Pa 30 do sada, a ono što su pokazali nije bilo očekivano. Činjenica da su niti sastavljene od nizova čvorova, dodao je, daje naučnicima nova ograničenja za procjenu kakav je bio prostor oko zvijezde prije eksplozije i koji su fizički procesi oblikovali izbačeni materijal koji se i danas širi.
Istraživači smatraju da su čvorovi mogli nastati zbog razlika u temperaturi ili gustoći materije koja je okruživala zvijezdu, dok su se ostaci eksplozije širili kroz nju.
Zvijezda koja je preživjela eksploziju
Pa 30 ima još jednu neobičnost: gotovo tačno u njegovom središtu nalazi se zvijezda koja je preživjela eksploziju. To je rijetko, jer supernova obično odbaci zvijezdu s njenog prvobitnog položaja. Istraživači iz toga zaključuju da je eksplozija bila izrazito simetrična.
Istraživači Pa 30 svrstavaju u supernove tipa Iax. Za razliku od standardnih supernova tipa Ia, koje potpuno unište zvijezdu, tip Iax je slabija, nepotpuna eksplozija bijelog patuljka nakon koje može ostati takozvana „zombi zvijezda“. Prema navodima iz istraživanja, ovo je jedina do sada pronađena supernova tog tipa.
Slika: Live Science
Izvori:
- Live Science — livescience.com
- The Astrophysical Journal
- University of Warwick
Tekst: Uredništvo ALFA TV
Povezane vijesti

Bijeli patuljak koji bi izgledao zeleno: WD J1330+6435 mijenja ideju o bojama zvijezda

Norveški istraživači na dnu Arktika pronašli ostatke kita skrivene pod sedimentom

Zemlja se brže okreće: na stolu odluka o sudbini prijestupne sekunde
