Odlaganje obaveza najveći problem američkih studenata za akademski uspjeh

Najčešći uzrok lošijih akademskih rezultata američkih studenata nije stres ni anksioznost, nego odlaganje obaveza, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu PLOS One. Sociolog Itamar Shatz sa Univerziteta u Cambridge analizirao je odgovore više od 65.000 studenata s gotovo 100 visokoškolskih ustanova širom SAD-a.

Studenti su u anketi, koja je obuhvatila 36 različitih životnih i zdravstvenih poteškoća, izjavljivali šta im je u posljednjih 12 mjeseci stvaralo probleme. Kada je riječ o uticaju na akademski uspjeh, odlaganje obaveza vodi sa 45,4 posto ispitanika. Slijede stres (36,6 posto), anksioznost (30,4 posto), poteškoće sa spavanjem (22 posto) i depresija (20 posto).

Najraširenija i najštetnija poteškoća

Odlaganje obaveza bilo je i najčešći izvor značajne patnje među studentima — 45,7 posto navodi ga kao uzrok distresa, ispred akademskih problema (38,9 posto), izgleda (31,8 posto), finansija (30,8 posto) i karijere (29,6 posto). Od svih 36 ispitivanih poteškoća, odlaganje i stres praktično dijele prvo mjesto po rasprostranjenosti: prijavilo ih je 72,3 odnosno 73,8 posto studenata. Shatz napominje da je stres tek neznatno češći te da je razlika dovoljno mala da se smatra praktičnim izjednačenjem.

Ipak, istraživač upozorava da prvom mjestu odlaganja obaveza dijelom doprinosi njegova raširenost. Kada se pojedina poteškoća posmatra samo među studentima koji je imaju, ADHD je imao još jači uticaj na akademski uspjeh — 64,1 posto studenata s tom poteškoćom izjavilo je da im narušava rezultate, u poređenju sa 62,7 posto onih koji odlažu obaveze. No, ADHD je ukupno rangirao niže jer ga je prijavilo daleko manje studenata (20,2 posto naspram 72,3 posto).

Shatz također ističe da se mnoge ispitivane poteškoće preklapaju i međusobno pothranjuju. „Primjer takve povratne sprege je student koji odlaže zadatak, zbog čega osjeća stres, što mu smeta spavanju, što ga dodatno navodi na odlaganje", objasnio je on.

Posljedice i nakon diplome

Autor priznaje ograničenja istraživanja: anketa se oslanja na samoprocjene studenata i ne mjeri njihove stvarne ocjene. Unatoč tome, nalaz je jasan — odlaganje obaveza najčešće je prijavljena prepreka akademskom uspjehu. „Čini se vjerovatnim da je odlaganje obaveza u prosjeku najveći problem, barem kada je riječ o uticaju na akademski uspjeh studenata", napisao je Shatz.

Posljedice se, pokazuju ranija istraživanja, možda ne završavaju s diplomom. Studija iz 2013. o odlaganju na radnom mjestu pokazala je da je svaki porast od jednog boda na petostepenoj skali prokrastinacije u prosjeku povezan s oko 15.000 dolara manjim prihodom. Istraživači su tada sugerirali da bi odlaganje moglo biti osobina ličnosti najjače povezana s visinom prihoda, možda odmah iza ugodnosti. „To, pak, sugerira da se štetni efekti odlaganja nastavljaju i nakon što studenti završe školovanje", zaključio je Shatz.