Okean oko Antarktika naglo postaje slaniji: naučnici upozoravaju na globalne posljedice

Naučnici su dokumentovali dramatičnu promjenu u ključnom dijelu Zemljinog klimatskog sistema: sloj vode koji okružuje Antarktik, na dubini od 2.300 do 4.000 stopa, iznenada je znatno poslao. Promjena preokreće decenijama dug trend poslađivanja vode, a podsjeća na okeanske promjene koje su u prošlosti bile vezane za velike globalne klimatske pomake u razmacima od hiljadama godina — sada su se, međutim, dogodile za samo nekoliko godina.

Uzrok leži u naglom povlačenju morskog leda. Antarktički ledeni pokrivač dostigao je 2014. godine najveći obim otkad postoje satelitska mjerenja, a već dvije godine kasnije pao je na rekordno nizak nivo. Led se od tada nije oporavio, a 2023. godine ponovo je dostigao minimum — oko milion kvadratnih milja ispod prosjeka od 1981. do 2010. godine, što odgovara površini leda veličine četiri Teksasa. Manje leda znači i manje slatke vode u sezoni topljenja, pa sloj poznat kao antarktička međuvodna masa postaje slaniji.

Koautor studije Bishakhdatta Gayen, istraživač i profesor Univerziteta u Melburnu i Centra za atmosferske i okeanske nauke u Bengaluru, objasnio je da taj sloj vode putuje sjeverno ka Indijskom, Pacifičkom i Atlantskom okeanu, prenoseći toplotu, ugljenik, kisik i hranjive materije ka tropima, pa čak i preko ekvatora.

Studija je objavljena u srijedu, a kombinuje šest nezavisnih skupova podataka o Južnom okeanu prikupljenih od 2004. do 2024. godine. Mjerenja su vršili Argo plutači, uređaji koji plutaju okeanom, spuštaju se na različite dubine i mjere svojstva vode poput gustine i slanosti, a zatim izranjaju kako bi poslali podatke. Studija iz 2025. godine, dodao je Gayen, također je uočila porast slanosti na površini povezan s padom morskog leda.

Promjene u gustini, debljini i slanosti tog sloja utiču na to kako se toplota razmjenjuje između površine okeana i dubljih voda, što, kako je naveo Gayen, „može uticati na to kako okean skladišti i preraspodjeljuje toplotu“. Posljedice, upozorio je, moguće su već „pred vratima“ — u roku od pet godina — uključujući povećanu učestalost oluja i gubitak okeanske toplote koji je identifikovala studija iz 2024. godine.

Opsežan naučni pregled objavljen ranije ove godine zaključio je da promjene u antarktičkom morskom ledu „utiču na globalnu raspodjelu atmosferske toplote i vlage, kao i na atmosfersku promjenljivost“. „Brzina i upornost“ pada morskog leda sugeriraju da okean oko Antarktika možda ulazi u novo stanje koje će vjerovatno uticati ne samo na antarktičke ekosisteme, već i na cijeli globalni klimatski sistem, zaključio je taj pregled.

Michael Meredith, okeanograf Britanskog antarktičkog istraživanja (British Antarctic Survey) i dugogodišnji vođa istraživanja polarnog okeana, rekao je da novi rad pokazuje kako dramatičan gubitak morskog leda od 2016. već mijenja svojstva i cirkulaciju dubokih okeanskih voda. „Južni okean je ključna tačka spajanja svih svjetskih okeana. To je glavno mjesto gdje se stare vode prerađuju u nove, pa ovo može imati globalne posljedice“, istakao je Meredith.

Dodao je da Južni okean igra „ogromnu ulogu“ u apsorpciji ljudskih emisija ugljen-dioksida, što ublažava tempo klimatskih promjena tamo gdje ljudi žive, te da svaki poremećaj ključnih okeanskih ciklusa zahtijeva pažnju. Još nije jasno je li promjena trajna, s obzirom na to da se zapažanja vrše relativno kratko. Ipak, globalni klimatski modeli koji se koriste za političke odluke i dalje ne uspjevaju tačno prikazati nedavni gubitak leda.

„Naši klimatski modeli moraju to dostići. Ali ako stanje niskog leda potraje, te promjene će se nastaviti širiti svjetskim okeanima, a efekti će se odraziti na našu klimu i ekosisteme“, upozorio je Meredith.

Povezana istraživanja iz posljednjih godina utvrdila su da se duboka cirkulacija u Južnom okeanu usporila, čime se smanjila brzina kojom nove vode ispunjavaju i hlade najdublje predjele. Nova studija, istakao je Meredith, jasno pokazuje da se gornji dio brzo mijenja kao odgovor na promjene morskog leda. „To je važno“, dodao je, „jer gornja cirkulacija može uticati na našu klimu u roku od godina do decenija, a ne stoljeća.“