Otkrivena egzoplaneta koja kruži oko svoje zvijezde u obrnutom smjeru

Naučnici su otkrili egzoplanetu GJ 3090 b koja oko svoje male crvene zvijezde orbitira u obrnutom smjeru. Takva retrogradna orbita predstavlja misteriju, jer zvijezde i planete obično nastaju iz istog rotirajućeg diska gasa i prašine i rotiraju u istom smjeru, a promjena smjera zahtijeva ogromnu energiju.

Suprotno smjeru kretanja ranije je zabilježeno kod nekoliko egzoplaneta, ali kod njih je takvu orbitu obično uzrokovala gravitaciona privlačnost drugih masivnih objekata u sistemu. Novootkriveni planetarni sistem, međutim, nema masivnih objekata koji bi mogli izmijeniti orbitu ove planete, navode istraživači u studiji objavljenoj 21. septembra u časopisu Astronomy and Astrophysics.

„Tražili smo masivnog pratioca koji je mogao prisiliti planetu na tako ekstremnu orbitu", rekao je koautor studije Yann Carteret, astronom sa Univerziteta u Ženevi. „Možda ćemo morati drugačije razmišljati o tome kako je ovaj sistem stekao svoju neobičnu arhitekturu."

Teško otkriće

U okviru istraživanja tim je analizirao 23 sata posmatranja sa dva instrumenta za potragu za egzoplanetama postavljena na teleskop širine 3,6 metara u opservatoriji La Silla u Čileu. Vidjeli su retrogradnu planetu kako deset puta prelazi ispred svoje zvijezde, pri čemu je svjetlost zvijezde koja stiže do Zemlje svaki put malo oslabila. Iz mjerenja tog slabljenja naučnici su otkrili veličinu planete i podatke o njenom orbitiranju.

Detekciju je otežala činjenica da je zvijezda patuljak tipa M — male, relativno hladne i toliko tamne da ni najbliže takve zvijezde ne mogu vidjeti golim okom. Oko tri četvrtine zvijezda Mliječnog puta su patuljci tipa M, zbog čega je njihovo proučavanje posebno važno za razumijevanje egzoplaneta u galaksiji.

Planeta rođena „naopako"?

Sistem se sastoji od dvije, ili moguće tri, planete manje od Neptuna, a svaka od njih zvijezdu obiđe za manje od 16 dana. GJ 3090 b je najbliža zvijezdi i jedan krug završi za oko 2,9 dana. Njena orbita nagnuta je čak 136 stepeni u odnosu na rotaciju zvijezde, što je čini jednom od najviše izmještenih koje su do sada otkrivene — planeta je praktično naopako okrenuta, slično Veneri u našem Sunčevom sistemu.

Budući da je najbliža zvijezdi, malo je vjerovatno da je njenu orbitu poremetila masivna planeta ili skrivena dvostruka zvijezda; druge planete u sistemu nisu naopako okrenute, a veća gravitaciona smetnja bi ih, budući da su dalje od zvijezde, vjerovatno više pogođala. Istraživači stoga sugeriraju da se planeta možda jednostavno rodila naopako: ako je u sistem usisan dosta gasa i prašine izvana, mogao bi zamijeniti protoplanetarni disk novim, drugačije orijentisanim diskom iz kojeg bi planeta s retrogradnom orbitom i nastala. Količina materije koja čini unutrašnje planete manja je od one koja bi dovolno uticala na rotaciju zvijezde da je promijeni, čime sistem ostaje u uravnoteženom neusklađenom stanju.

„Ideja da planetarni sistem može biti izgrađen iz drugog, drugačije orijentisanog diska posebno je uzbudljiva", rekao je koautor studije Vincent Bourrier, astronom sa Univerziteta u Ženevi. „To sugerira da okolina oko mlade zvijezde može igrati mnogo veću ulogu u određivanju arhitekture njenih planeta nego što smo mogli očekivati."