Otkriveno kako je umro neandertalac iz pećine Šanidar: drveno koplje kroz grudi

Analiza kostiju neandertalca iz pećine Šanidar (Shanidar) u Iraku ukazuje na nasilnu smrt prije 75.000 godina — kosti nose tragove drvenog koplja koje je probilo grudni koš. Istraživači ne mogu rekonstruisati tačan tok događaja, ali smatraju da su pozicija rane i sila potrebna da se probije cijelo tijelo upućivali na ciljani udarac prema srcu.

Rupa u lopatici

Studija o nalazu Shanidar A izašla je u četvrtak (15. oktobra) u časopisu Scientific Reports. Njena prva autorica, paleoantropologinja Emma Pomeroy sa Univerziteta Cambridge, istakla je da položaj rane i snaga koja je bila potrebna za proboj tijela nose obilježja namjernog pogotka usmjerenog prema srcu.

Skelet poznat kao Shanidar A otkriven je 2019. godine, ali bez većeg dijela kostiju — sačuvani su pretežno kompletna desna šaka, tri rebra, šest zuba i lijeva lopatica, zbog čega spol neandertalca nije mogao biti utvrđen. Nasilnu je smrt dočekao u dobi od oko 45 godina, nakon čega je sahranjen u pećini.

Pažnju arheologa privukla je okrugla rupa na rubu lopatice, promjera oko 1,5 centimetara, uz istisnuti okrugli ulomak kosti. Objašnjenja poput glodanja životinja ili tunela insekata nakon smrti istraživači su isključili.

„Perforacija se najbolje objašnjava perimortem [oko vremena smrti] prodornom traumom, kakvu može izazvati projektil ili probadajuće oružje poput koplja", navodi se u studiji. Kopljе je, prema autorima, pogodilo neandertalca ispred, u grudi, velikom brzinom i probilo lopaticu. Oblik rane odgovara eksperimentalnim povredama od drvenih kopalja, a ne oružja sa kamnim vrhom — a drvena su koplja kod neandertalaca služila i za probadanje i za bacanje.

Ostaje nejasno je li ovaj neandertalac stradao u nasilnom sukobu sa sunarodnjakom ili u nesreći, na primjer tokom lova. „Jedino što možemo znati o kraju života ovog neandertalca jeste da je bio nasilan i da je došao s kraja drvenog koplja", rekao je koautor studije Graeme Barker, arheolog sa Univerziteta Cambridge.

Briga među neandertalcima

Zubi svjedoče da je ovaj neandertalac za života uživao podršku drugih. Svih šest bilo je neobično jako istrošeno, a jedan prednji — prekriven velikom količinom zubnog kamena — polovljen je dok je pojedinac još bio živ, no oštećeni zub nastavio je koristiti znatno vrijeme. Po zubima se vidi i teška trauma lica koja je slomila donji prednji zub i mogla je oštetiti vilicu.

„Nema sumnje da je Shanidar A imao poteškoća u komunikaciji i da je duže vrijeme bio u potpunoj muci", rekla je Pomeroy. „Preživjeti udarac koji na ovaj način polovi zub, a potom nastaviti živjeti i jesti najmanje godinu dana, možda i više, zahtijevalo je brigu i podršku drugih neandertalaca."

Pećina Šanidar poznata je po dokazima da su neandertalce sahranjivali namjerno — nekad se to pripisivalo isključivo modernim ljudima. Iako je teza o „sahranjivanju s cvijećem" odbačena, nalazi upućuju na ponovljena sahranjivanja, iz čega autori zaključuju da su ovi izumrli ljudi toj lokaciji pridavali posebno značenje.

Arheologinja Rebecca Wragg Sykes, autorica knjige „Kindred: Neanderthal Life, Love, Death and Art" (Bloomsbury, 2020), koja nije radila na istraživanju, ocijenila je u mejlu za Live Science da očigledno fatalna povreda grudi predstavlja važan doprinos razumijevanju neandertalaca. Iako je ubod drvenim kopljem vjerovatan, dodala je da bi bilo zanimljivo ispitati i mogućnost da je za zadavanje rane odgovoran rog divlje koze, vrste koja se u Šanidaru najintenzivnije lovila.

Ovo nije jedini smrtno ranjeni neandertalac s tog lokaliteta. Analizom skeleta Shanidar 3, starijeg odraslog muškarca koji je umro prije 50.000 godina, istraživači su 2009. godine otkrili dubok rez na rebru i pretpostavili da ga je mogao ubiti koplje s kamnim vrhom — možda bačeno od strane modernog čovjeka. Moderni su ljudi u Evropu stigli prije oko 54.000 godina, no stručnjaci ne znaju kako su se tačno odnosili prema neandertalcima.

Pomeroy je u mejlu za Live Science rekla da su dva probodena neandertalca na Šanidaru, udaljena 25.000 godina, zanimljiv nalaz, ali možda samo slučajnost. „Iz arheologije znamo da su se neandertalci više puta vraćali u Šanidar i koristili ga u kraćim vremenskim periodima, i prije oko 75.000 godina i prije oko 45-50.000 godina, te da su tu ostavljali svoje mrtve", rekla je.

Traumatske povrede, namjerno sahranjivanje i neizravni tragovi drvenih kopalja pokazuju, zaključuju istraživači u studiji, da je život neandertalaca prije 75.000 godina — kao i njihova smrt — bio složen.