Paukovi spavaju poput ljudi: pokazuju znakove REM sna, a možda čak i sanjaju

Naučnici sa Univerziteta u Bonnu pokazali su da paukovi prolaze kroz fazu sna koja liči na ljudski REM san — period u kojem je mozak aktivan dok tijelo ostaje u mirovanju. Istraživanje je sprovedeno na vrsti Portia fimbriata, skakačkom pauku koji važi za jednog od najinteligentnijih paukova.

Prilikom noćnog snimanja infracrvenim kamerama istraživači su zabilježili da paukovi, dok inače miruju, trzaju udovima i trepere helicerama, a njihove se retine kreću lijevo-desno kao da prate nešto što ne postoji — ponašanje vrlo slično REM snu kod kičmenjaka.

Kako su naučnici utvrdili da paukovi zaista spavaju

Godine 2022. tim koji je vodila Daniela C. Rößler zabilježio je slično ponašanje kod skakačeg pauka Evarcha arcuata. No tada još nije bilo utvrđeno da su paukovi zaista spavali — a bez toga ne može se govoriti o REM snu.

Zato su Rößler i koleginica, bihejvioralna ekologinja Nadja Geiger, sada testirale ključne oznake sna: karakterističan položaj tijela, smanjenu reakciju na okolinu, mogućnost buđenja jakim podražajem te homeostatsku regulaciju — odnosno potrebu da se propušteni san kasnije nadoknadi.

Portia fimbriata prošla je sve testove. Paukovi su bili aktivni preko dana, noću bi se smjestili u karakterističan položaj odmora i postali manje osjetljivi na smetnje — posebno tokom faza sličnih REM snu.

Najubjedljiviji dokaz došao je kada su istraživači prekidali san paukovima. Da ih održe budnim, noću su u njihove nastambe puštali po 25 živih mušica voćnjaki, koje su remetile uobičajeni odmor paukova. Kada su im sljedeće noći dozvolili da se oporave, proveli su gotovo 80 posto više vremena pokazujući ponašanja slična REM snu nego prije prekidanja. Nisu imali duže pojedinačne epizode, nego ih je bilo više — kao da su nadoknađivali ono što su propustili.

Ta je pojava poznata kao REM rebound i, kako navode istraživači, ubjedljiv je dokaz da paukovima REM-sličan san stvarno treba. „Koliko nam je poznato, ovo je prva demonstracija REM rebounda kod beskičmenjaka, što nalaz čini posebno uzbudljivim", izjavile su Geiger i Rößler za ScienceAlert. „To što paukovi pokazuju jasno REM-sličan pritisak sna, u suštini potrebu da nadoknade izgubljeni REM-sličan san, snažno sugerira da ova faza ispunjava važnu biološku funkciju, a ne da je slučajna osobina odmora."

Šta to znači za evoluciju sna

„Zapanjilo nas je koliko san paukova po strukturi i regulaciji liči na san kičmenjaka", izjavile su Geiger i Rößler za ScienceAlert. Po njihovim riječima, sličnosti kod životinja s tako različitom građom nervnog sistema otvaraju novi prozor za proučavanje sna u životinjskom carstvu.

Istraživači smatraju da nalazi podržavaju ideju da različite faze sna, uključujući aktivni odnosno REM-slični san, imaju vrlo duboke evolucijske korijene. Činjenica da su poredivi oblici aktivnog sna opisani kod paukova, glavonožaca i kičmenjaka — grupa koje su evolucijski vrlo udaljene — tu mogućnost čini posebno zanimljivom.

Posebno intrigantno pitanje tiče se inteligencije same vrste. Portia fimbriata može planirati složene putanje do plijena i kad ga izgubi iz vidokruga, imitira vibracije zarobljenih insekata u mreži drugih pauka da ih namami, a kada jedna taktika ne uspije, improvizuje i isprobava druge signale. Naučnicima se nameće pitanje pomaže li im upravo REM-sličan san u rješavanju problema i pamćenju. Hipoteza istraživača jeste da REM-sličan san kod Portije služi obradi informacija, učenju i pamćenju — odnosno da dnevni doživljaji oblikuju noćni san.