Perseverance prešao 45,22 kilometra po Marsu i oborio rekord roviera Opportunity

NASA-in rover Perseverance postavio je novi rekord u kretanju po površini drugog nebeskog tijela. Dana 11. oktobra njegov kilometarbrojač pokazao je 45,22 kilometra, čime je pretekao stariji rover Opportunity, koji je od 2004. do 2018. godine prešao 45,16 kilometara marsovskog terena.

Perseverance, po nadimku "Percy", sa Zemlje je lansiran u julu 2020. godine. Više od 90 posto udaljenosti rover je prešao vlastitom "pameti", koristeći sistem AutoNav koji skenira teren i samostalno se kreće između tačaka koje mu odrede naučnici sa Zemlje.

Naslijeđe prethodnika

AutoNav nije nastao preko noći. Blizanci Opportunity i Spirit koristili su najraniju verziju tog sistema i njome prešli oko 5 posto svoje ukupne distance. Prvi marsovski rover uopšte, Sojourner veličine psa, sletio je 1997. godine i prešao svega oko 100 metara. Dok je Sojourner mjernim tačkama obuhvatao 20 tačaka puta ispred sebe, Perseverance pri svakom "pogledu" obrađuje 200.000 tačaka, ističu naučnici iz laboratorije JPL.

Zahvaljujući tome, rover se može kretati brzinom bliskom maksimalnoj, "razmišljajući dok vozi", pa u jedan sol, marsovski dan koji je oko 40 minuta duži od zemaljskog, može preći i do 412 metara. Uz njega je na Mars stigao i helikopter Ingenuity, prva letjelica sa kontrolisanim letom na drugoj planeti. Umjesto planiranih pet probnih letova u 30 dana, Ingenuity je u tri godine izveo 72 ljeta, prešavši 17 kilometara i podigavši se gotovo 24 metra iznad tla u rijetkoj marsovskoj atmosferi.

Stijene starije od četiri milijarde godina

Perseverance se trenutno nalazi na zapadnom rubu kratera Jezero, u oblasti Lac de Charmes, gdje istražuje neke od najstarijih stijena ikad istraženih. "Vjerovatno su starije od 4 milijarde godina. Malo je stijena na Zemlji starijih od 4 milijarde godina. Dakle, nalazimo se u oblasti koja je vrlo duboko u historiji solarnog sistema", kaže Ken Farley, profesor geohemije na Caltechu i bivši projektni naučnik misije Perseverance.

Na Zemlji je većina tako drevnih stijena uništena erozijom ili reciklirana tektonikom ploča, ali neke su preživjele i mogu nositi tragove ranog života. Rover je već pronašao mogući najjači dosadašnji dokaz vanzemaljske biologije u stijeni sa "leopardskim tačkama" nazvanoj Cheyava Falls, smještenoj u drevnom bazenu koji je prije nekoliko milijardi godina sadržavao vodu.

Sljedeće tačke istraživanja su Idubi, za koji se pretpostavlja da je možda bio hidrotermalni sistem sličan onima za koje se smatra da su pomogli nastanku života na Zemlji, te Rainbow Falls, komad Marsa izbačen iz tla pri udaru koji je stvorio krater Jezero.

Neizvjesnost misije povratka uzoraka

Kako Farley napominje, mjesto koje će donijeti najbogatije informacije jest ono s kojeg se mogu donijeti uzorci. NASA-in program Mars Sample Return, međutim, izgubio je finansiranje ranije ove godine, pa je vrijeme eventualnog preuzimanja uzoraka koje je rover već sabrao ostalo neizvjesno. Takva misija bila bi korisna i za buduće planove slanja ljudi na Crvenu planetu i nazad.