Perseverance prešao 45 kilometara i postao rover s najdužim putem na drugom svijetu

Rover Perseverance postavio je novi rekord u istraživanju svemira: njegov odometar je 11. oktobra 2026. godine, na 2006. marsovskom danu misije, pokazao 45,22 kilometra (28,10 milja), što je najduži put koji je ijedno vozilo prešlo po površini nekog drugog nebeskog tijela. Podatke je u blogu misije objavila Vandi Verma, glavna inženjerka za robotske operacije u NASA-inoj Laboratoriji za mlazni pogon (JPL).

Dostignuće je obilježeno i na Zemlji – inženjerska kopija rovera dobila je plaketu Guinnessove knjige rekorda.

Rekord je čekao zbog nauke

Zanimljivo je da je rover rekord mogao oboriti i ranije. Još prije dva mjeseca, na 1947. solu, nedostajalo mu je svega oko 200 metara, što se obično pređe jednom vožnjom uz pomoć sistema autonomne navigacije (AutoNav). Perseverance se, međutim, tada nalazio na naučno vrlo zanimljivom području, pa je vrijeme proveo u kratkim pomjeranjima, brušenju stijena i ispitivanju drevnih kamenih izdanaka izbliza. Kada je konačno krenuo prema novoj lokaciji, rekord je prešao usput.

Nova pravila vožnje po teškom terenu

Put do 45 kilometara vodio je kroz gusta polja gromada i strme padine, što je tim natjeralo da ponovo razmotri smjernice za vožnju. Nakon hiljada simulacija, dozvoljeni nagib rovera podignut je na 24 stepena, a potrebni razmak ispod donje ploče smanjen je na 20 centimetara (oko 7,9 inča).

Uz to je ažuriran softver za kočenje kako bi rover izbjegavao opasne stijene, gotovo udvostručene su granice struje na motorima za upravljanje, a u letni softver ugrađene su "dinamičke tabele proklizavanja" koje predviđaju očekivano klizanje točkova. Tim je počeo koristiti i vožnju poprečno na nagib, kako bi se točkovi bolje oslonili na ogoljenu stijensku podlogu.

Snalaženje bez GPS-a

Najvažnija novina je sistem za globalno određivanje položaja na samom roveru (GBLC). On koristi brzi komercijalni procesor iz bazne stanice helikoptera Ingenuity i upoređuje snimke s tla sa snimcima iz orbite, pa na kraju vožnje samostalno utvrđuje gdje se rover nalazi u globalnim koordinatama – kao da na Marsu postoji GPS. Zahvaljujući tome Perseverance može voziti duže dionice bez intervencije ljudi.

Taj procesor, za razliku od glavnog ljetnog računara, nije otporan na jako zračenje na površini Marsa, gdje tanka atmosfera i nepostojanje globalne magnetosfere pružaju slabu zaštitu. Zračenje može izazvati "prolazna prebacivanja bitova" u memoriji koju softver koristi, pa je tim razvio softversko rješenje za zaštitu od tih grešaka.

Gledajući prema dužim vožnjama i planiranju više aktivnosti s manje resursa, inženjeri ispituju i upotrebu generativne umjetne inteligencije koja bi pomogla u predlaganju rješenja za vođenje AutoNava duž brojnih dionica strateške rute. Perseverance se trenutno penje uz obod kratera, a iskustva s 45 pređenih kilometara, kako navode u JPL-u, koriste se za potpuno novo osmišljavanje načina na koji rover vozi po Marsu.