Petar Kočić: 110 godina od smrti jednog od najvažnijih bosanskohercegovačkih književnika

Na današnji dan, 27. avgusta 1916. godine, preminuo je Petar Kočić, čime se navršava tačno 110 godina od smrti jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika. Kočić je rođen 29. juna 1877. u Stričićima kod Banje Luke, a u svega 39 godina života ostavio je dubok trag u književnosti Bosne i Hercegovine djelima koja se, smatraju se svevremenim, i danas čitaju u jednom dahu.

Filozofiju je studirao na Bečkom univerzitetu, što je bilo i njegovo najplodnije književno razdoblje. Prvu pripovijetku „Tuba" objavio je 1901. godine u beogradskom časopisu „Nova iskra", a potom su slijedili „Đurini zapisi" u „Bosanskoj vili", te djela „S planine i ispod planine", „Jablan", „Grob slatke duše", „Zulum Simeona Đaka", „Istiniti zulum Simeuna Đaka", „Mrguda" i „Kod Markanova točka".

Od Skoplja do Sarajeva

Nakon diplome radio je kao gimnazijski profesor u Skoplju, gdje je usporedno s nastavom objavljivao satirične tekstove u novinama kojima je ismijavao i kritizirao austrougarsku vlast. Zbog tih tekstova izgubio je posao i 1905. se preselio u Sarajevo. Uz već spomenute, objavio je i dvije zbirke pripovjedaka naslova „S planine i ispod planine" te zbirku „Jauci sa Zmijanja". Autor je i dvije političko-socijalne satire — „Jazavac pred sudom", napisan kao pozorišni komad, i „Sudanija", koncipirana kao dijalog.

Ekranske verzije Kočića

Kočićeva djela šest su puta dobila televizijske ekranizacije: „Jazavac pred sudom" 1963. i 1988. godine, „Sudanija" 1965. i 1977. godine, „Jauci sa Zmijanja" 1974. i „Mejdan Simeuna Đaka" 1999. godine. O posljednjim godinama pisčevog života govori i televizijski film „Slijepi putnik na brodu ludaka" iz 2016. godine, čiji je reditelj Goran Marković iz Srbije.

Ostali događaji

Iste godine na današnji dan, 1576., umro je italijanski slikar Ticijan Večeli (Tiziano Vecelli), jedan od najvećih majstora renesanse, poznat po smislu za čulnost, ljepotu ljudskog tijela i toplinu boja. Među njegovim djelima su mitološke kompozicije „Bahanal", „Jupiter i Antiopa" i „Venera", religijske slike „Vaznesenje Bogorodičino", „Polaganje Hristovo u grob" i „Bogorodice", te portreti „Karlo Peti na konju", „Čovjek s plavim očima", „La Bela" i „Papa Pavle Treći".

Godine 1635. preminuo je Feliks Lope de Vega Karpio (Félix Lope de Vega y Carpio), najznačajniji španski dramski pisac. Prema predanju, napisao je više od 1.800 komedija i drama, od čega je oko 500 sačuvano i utvrđeno kao njegovo, uz nekoliko hiljada stihova, više romana, hronika i historijskih zapisa. Njegove drame, koje opisuju sve društvene slojeve Španije s kraja 16. i početka 17. stoljeća, sjajno su komponovane, s majstorski građenim zapletima. Lope de Vega smatra se tvorcem komedije u tri čina, protkane tragičnim i komičnim elementima, s temama časti, ljubavi, vjere i morala. Pisao je komedije i drame poput „Peribanjes", „Kazna bez osvete", „Seviljska zvijezda", „Madridski čelik", „Cvijeće Don Huana", „Fuente Ovehuna", roman „Doroteja", te brojne epske, didaktičke, religiozne i mitoložke pjesme.

Na današnji dan 1664. umro je i španski slikar Fransisko de Surbaran (Francisco de Zurbarán), jedan od najvažnijih umjetnika 17. stoljeća. Religijske teme obrađivao je snažnim, gotovo brutalnim realizmom, a u baroknom maniru koristio je oštre kontraste svjetla i tame kako bi postigao ekstatični dramatski izraz.

Također 27. avgusta, ali 1770. godine, rođen je Georg Vilhelm Fridrih Hegel (Wilhelm Friedrich), najistaknutiji predstavnik njemačke klasično-idealističke filozofije i tvorac sistema apsolutnog idealizma, u kojem apsolutno bivstvo ima tročlanu strukturu: ideja — priroda — duh. Prema njegovoj trijadnoj shemi postoje subjektivni duh (pojedinačna svijest), objektivni duh (društvena svijest) i apsolutni duh (samosaznanje ideje, ostvareno u umjetnosti, religiji i filozofiji). Njegova djela uključuju „Fenomenologiju duha", „Filozofiju historije", „Nauku logike", „Estetiku", „Filozofiju religije", „Enciklopediju filozofskih nauka" i „Osnovne crte filozofije prava ili prirodno pravo i nauku o državi u osnovnim konturama".

Današnji dan je i rođendan američkog pisca Teodora Hermana Alberta Drajzera (Theodore Dreiser), velikog kritičara američkog društva, rođenog 1871. godine. Njegov prvi roman „Sestra Kari" zabranjen je 1900., nakon čega je desetak godina živio od pisanja za ilustrovane, zabavne i modne listove. Vjerovao je da spas svijeta leži u socijalizmu i pred kraj života učlanio se u Komunističku partiju SAD. Njegova ostala djela su romani „Dženi Gerhard", „Finansijer", „Titan", „Stoik", „Genije" i „Američka tragedija".