Petar Kočić: 110 godina od smrti jednog od najvažnijih bosanskohercegovačkih književnika

Tačno 110 godina navršava se od smrti Petra Kočića, jednog od najcjenjenijih i najvažnijih bosanskohercegovačkih književnika, koji je preminuo na današnji dan 1916. godine. Rođen 29. juna 1877. u selu Stričići kod Banje Luke, Kočić je za nepunih četrdeset godina koliko je živio uspio ostaviti izuzetan pečat u književnoj historiji Bosne i Hercegovine, stvarajući djela koja se i danas čitaju u jednom dahu i smatraju svevremenim.

Kočić je studirao filozofiju na Bečkom univerzitetu, a upravo je taj period bio najplodniji u njegovom književnom radu. Već 1901. godine objavio je svoju prvu pripovijetku „Tuba" u beogradskom časopisu „Nova iskra", nakon čega su uslijedili „Đurini zapisi" u „Bosanskoj vili". Potom je objavljivao jedno za drugim djela koja su ga učinila nezaobilaznim imenom bosanskohercegovačke literature: „S planine i ispod planine", „Jablan", „Grob slatke duše", „Zulum Simeona Đaka", „Istiniti zulum Simeuna Đaka", „Mrguda" i „Kod Markanova točka".

Nakon što je stekao diplomu, Kočić se zaposlio kao gimnazijski profesor u Skoplju. Međutim, profesorski posao nije ga spriječio da nastavi s književnim radom — uporedo je pisao satirične članke u novinama, oštro ismijavajući i kritizirajući austrougarsku vlast. Upravo ga je ta oštra kritika koštala posla u Skoplju, te je 1905. godine došao u Sarajevo. Tokom svog književnog rada objavio je još dvije zbirke pripovjedaka pod naslovom „S planine i ispod planine", kao i zbirku „Jauci sa Zmijanja".

Posebno mjesto u Kočićevom opusu zauzimaju dvije političko-socijalne satire koje su postale dio kulturnog identiteta čitavog regiona. Prva od njih je „Jazavac pred sudom", napisana u formi pozorišnog komada, a druga je „Sudanija", pisana u obliku dijaloga. Ova djela su generacijama čitalaca i gledalaca pružala ne samo književni užitak, već i oštar uvid u društvene nepravde tog vremena.

Ekranizacije Kočićevih djela

Snaga i aktuelnost Kočićevih djela potvrđena je i činjenicom da su čak šest puta ekranizirana u televizijske filmove. „Jazavac pred sudom" snimljen je dva puta — 1963. i 1988. godine, „Sudanija" također dva puta — 1965. i 1977. godine, dok su „Jauci sa Zmijanja" ekranizirani 1974., a „Mejdan Simeuna Đaka" 1999. godine. Posljednje godine Kočićevog života prikazane su u televizijskom filmu „Slijepi putnik na brodu ludaka" iz 2016. godine, u režiji srbijanskog reditelja Gorana Markovića.

Historijski događaji na današnji dan

Današnji dan obilježen je i nizom drugih značajnih historijskih događaja. Godine 1576. preminuo je veliki italijanski slikar Ticijan Večeli (Tiziano Vecelli), jedan od najvećih majstora renesanse, poznat po izrazitom smislu za čulnost, ljepotu ljudskog tijela i toplinu boja. Iza sebe je ostavio brojna remek-djela — kompozicije iz antičke mitologije poput „Bahanala", „Jupitera i Antiope" i „Venere", religijski inspirisane slike kao što su „Vaznesenje Bogorodičino", „Polaganje Hristovo u grob" i „Bogorodice", te znamenite portrete među kojima su „Karlo Peti na konju", „Čovjek s plavim očima", „La Bela" i „Papa Pavle Treći".

Na današnji dan 1635. godine preminuo je Feliks Lope de Vega Karpio (Félix Lope de Vega y Carpio), najznačajniji španski dramski pisac, za koga predanje kaže da je napisao više od 1.800 komedija i drama, od kojih je sačuvano i potvrđeno da su njegove približno 500, uz nekoliko hiljada stihova, više romana, hronika i historijskih zapisa. Lope de Vega je u svojim dramama opisao sve društvene slojeve Španije s kraja 16. i početka 17. vijeka, majstorski stvarajući zaplete i sjajno komponirajući radnju. Smatra se tvorcem komedije u tri čina, protkane tragičnim i komičnim momentima, s centralnim temama časti i ljubavi, vjere i morala. Među njegovim djelima ističu se komedije i drame „Peribanjes", „Kazna bez osvete", „Seviljska zvijezda", „Madridski čelik", „Cvijeće Don Huana", „Fuente Ovehuna", roman „Doroteja", te brojne epske, didaktičke, religiozne i mitološke pjesme.

Godine 1664. umro je španski slikar Fransisko de Surbaran (Francisco de Zurbarán), jedan od najznačajnijih umjetnika 17. vijeka, koji je snažnim, gotovo brutalnim realističkim postupkom obrađivao religijske teme, koristeći oštar kontrast svjetlosti i tame u baroknom maniru radi postizanja ekstatičnog dramatskog izraza.

Na današnji dan 1770. godine rođen je Georg Vilhelm Fridrih Hegel (Wilhelm Friedrich), najistaknutiji predstavnik njemačke klasično-idealističke filozofije i tvorac sistema apsolutnog idealizma. Prema Hegelovom učenju, apsolutno bivstvo ima tročlanu strukturu — ideja, priroda i duh — a osnova svijeta je apsolutna ideja čiji je ljudski svijet najviši stepen i izraz. Među njegovim najpoznatijim djelima su „Fenomenologija duha", „Filozofija historije", „Nauka logike", „Estetika" i „Enciklopedija filozofskih nauka".

Danas se obilježava i godišnjica rođenja američkog pisca Teodora Hermana Alberta Drajzera (Theodore Dreiser), velikog kritičara američkog društva, rođenog 1871. godine. Njegov prvi roman „Sestra Kari" bio je zabranjen 1900. godine, nakon čega je pisac proveo desetak godina u nemilosti.