„Plavi planet 3" namjerno zadržava mutnije kadrove: „Ni jedan kadar nije računalna umjetna inteligencija"

Nova sezona BBC-jeve dokumentarne serije „Plavi planet" (Blue Planet III) vraća se gotovo deceniju nakon drugog dijela i 25 godina nakon prve serije. Producente je, kako navode, pred novim izazovom postavio upravo razvoj umjetne inteligencije – kako uvjeriti publiku da su snimci nevjerovatnih morskih stvorenja stvarni. Njihov odgovor je neobičan: u snimkama namjerno zadržavaju mutnije i manje tehnički uglačane kadrove. Od prvog „Plavog planeta" televizori i kamere su se razvili, pa se očekuju još oštrije slike.

„Sve je stvarna fotografija"

Šef dokumentarnog programa BBC-a Jack Bootle na prikazivanju za novinare nedvosmisleno je izjavio: „U ovoj seriji nije upotrijebljena generativna umjetna inteligencija. Ni jedan kadar. Sve je stvarna fotografija." Bootle je dodao da živimo u „zlatnom dobu stvaranja prirodnjačkih dokumentaraca", ali da ljudi ponekad imaju osjećaj da su sve već vidjeli, pa je zato serija, po njegovim riječima, „puna novog ponašanja" životinja.

Izvršna producentica Elizabeth White izjavila je da umjetna inteligencija „čini da želimo biti još autentičniji", dodajući da su stvorenja snimljena u dubokom okeanu „vjerovatno impresivnija nego što bi umjetna inteligencija mogla zamisliti – i potpuno su stvarna". White je objasnila da su producenti ranije uglavnom izbjegavali kadrove s planktonom u vodi, a da bi čamac, plutaču ili loše vodene uslove vjerovatno izrezali iz snimka. Sada takve detalje namjerno ostavljaju, jer se serija, kako je rekla, „oslanja na tu autentičnost", pa će s razvojem umjetne inteligencije prisutnost „organskijeg", mutnijeg i manje uglačanog materijala vjerovatno biti još izraženija.

Nova tehnologija i neviđeno ponašanje životinja

Serija, čiji je narator i dalje 100-godišnji David Attenborough, donosi i tehničke inovacije, uključujući prvu podvodnu CCTV kameru na svijetu, nazvanu „stonefish" (riba kamenjarica), koju je razvila producentica i režiserka Yoland Bosiger. Njom je snimljena do sada neviđena scena: delfini koji koriste morske spužve da zatvore rupe u koralima i zarobe ribu.

Producentica serije Lara Bickerton rekla je da je BBC Studios tokom četiri godine snimanja na pet okeana „kontinuirano inovirao". Napravili su mini-kupolnu kameru za praćenje oktopoda i „selfie štap" za duboko more, operateri su nosili romobile na nogama za imerzivne snimke u stilu TikToka, a laseri su korišteni za snimanje dubokomorskih stvorenja.

Gledaoci će vidjeti i kirnju (kanjac) koja komunicira s drugom vrstom ribe, 200.000 krabova poredanih u formaciju prilikom hranjenja, morski ježeve koji koriste školjke kao zaštitu od sunca te snimku s pingvinima koja odjekuje poznatu sekvencu „igvana protiv zmija" iz serije „Planeta Zemlja II".

Serija se bavi i prijetnjama okeanu. Epizode pokazuju kako klimatska kriza uništava dio mora u kojem žive ribe kloknovi i šta one čine kako poprave svoje domove, a tema plastike iz „Plavog planeta II" nastavlja se pričom o zagađenju tzv. vječnim hemikalijama.

Attenborough je, prema riječima producentice Bosiger, bio „vrlo uključen" i unosio je izmjene u scenarije. White je dodala da nije izgubio radoznalost – da je i dalje onaj mali dječak koji se uzbudi kada mu pokažete novi snimak. Upitana da li će štednja BBC-a od 500 miliona funti uticati na ugled jedinice za prirodnu istoriju, White je rekla da o tome ne može komentarisati, ali je istakla da je „Plavi planet 3" ostvario uštede korištenjem više lokalnih ekipa na terenu nego u prethodnim serijama.