Plin u FBiH poskupio 12 posto, Muhamedbegović očekuje i zahtjeve za skuplju struju

Grijna sezona u Federaciji BiH počinje s većim računima. Plin je u veleprodaji već skuplji 12 posto, a energetski analitičar Almir Muhamedbegović procjenjuje da bi uskoro mogli stići i zahtjevi za poskupljenje električne energije, jer termoelektrane nemaju dovoljno uglja i struja se mora dokupljivati na tržištu.

Plin poskupio i unatrag

Nova cijena plina važi od 1. oktobra, iako je odluka o njoj donesena tek 21. oktobra. To praktično znači da će korisnici Sarajevogasa po višoj tarifi platiti i plin koji su potrošili prije donošenja odluke, a razliku će primijetiti već na oktobarskom računu.

U praksi, račun koji je za istu potrošnju ranije iznosio 100 KM sada će biti približno 111 KM, a onaj od 200 KM oko 222 KM, pri čemu fiksne naknade nisu uračunate. Kako temperature padaju, a grijanje traje duže, potrošnja raste, pa će razlika u novcu tokom zimskih mjeseci biti još osjetnija.

Dvije elektroprivrede, isti problem

Prema Muhamedbegovićevim riječima, i Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda RS-a muče se s istim: termoelektranama nedostaje uglja, proizvodnja je zbog toga manja, a razliku moraju kupovati po tržišnim cijenama. Dobre hidrološke prilike mogu hidroelektranama omogućiti da dio manjka nadoknade, ali to, kako kaže, ne rješava stvarni problem u termo sektoru.

„Nemaju dovoljno uglja, ne proizvode dovoljno struje i onda je moraju kupovati po tržišnim cijenama. Te cijene su daleko iznad onih koje naplaćuju krajnjim potrošačima, pogotovo domaćinstvima. Gledajući finansijski, vjerovatno će vrlo brzo podnijeti zahtjeve za povećanje cijena električne energije“, kaže Muhamedbegović.

O konkretnom iznosu mogućeg poskupljenja ne želi spekulirati. Upozorava, međutim, da bi se zahtjevi mogli odnositi i na mrežarinu te da je uloga regulatora upravo u tome da ne dozvoli nagle skokove cijena.

Ko će platiti loše poslovanje

Poruke da struja nije namijenjena za grijanje Muhamedbegović ne prihvata. Umjesto toga, elektroprivredama poručuje da moraju kvalitetnije planirati i proizvodnju i nabavku, da nedostajuće količine kupuju blagovremeno te da se politika manje miješa u njihovo poslovanje.

„Možemo očekivati da će elektroprivrede pokušati pokriti gubitke i loše poslovanje preko leđa potrošača, umjesto da poboljšaju poslovanje“, upozorava on.

Pelet, drva i ugalj

Ni ostali energenti nisu jeftini. Tona peleta, ovisno o kvalitetu i prodavaču, trenutno košta između 790 i 830 KM. Kod „Drvosječe“ manja paleta iscijepanih drva, dimenzija metar puta metar s visinom od 1,1 metra, prodaje se za 165 KM. Za tonu lignita treba izdvojiti 265 KM, a za tonu mrkog uglja 297 KM. Treba imati na umu da cijene variraju od mjesta do mjesta, a na njih se često dodaje i trošak prijevoza.