Poljoprivrednici iz Semberije traže proglašenje elementarne nepogode zbog suše
Dugotrajna suša i visoke temperature ostavile su teške posljedice na usjeve u Bosni i Hercegovini, a najviše je stradao kukuruz. Poljoprivrednici u Semberiji traže pomoć institucija i proglašenje stanja elementarne nepogode.
Sezona koja je iza poljoprivrednika u Semberiji, kažu oni sami, spada među najgore kojih se mogu sjetiti. Rekordne temperature i sedmice bez ozbiljnijih padavina ostavile su traga na poljoprivredi širom Bosne i Hercegovine, a proizvođači sada zbrajaju štetu na kukuruzu, voću, povrću i kulturama koje su kasnije zasijane, prenosi BHRT.
Zemljište je ostalo bez vlage, a taj manjak su ubrzali toplotni udari i suhi vjetrovi koji su danima duvali preko njiva. Račun je jednostavan i nemilosrdan: uloženo je više nego ikad, a s pojedinih parcela se skida drastično manje nego što se očekivalo.
Njive pod kukuruzom najgore prošle
Ondje gdje je zasijan kukuruz situacija je najteža. Dio proizvođača žuri spasiti barem onaj dio roda koji se još može upotrijebiti, dok se s nekih parcela unaprijed zna da će prinos biti simboličan.
Jedan od poljoprivrednika ispričao je da je dosad silirao 12,5 hektara, ali da je kvalitet izostao. „Ni na šta to ne liči“, kazao je, uz napomenu da od površina koje je ostavio za berbu očekuje katastrofalan prinos.
Radenko Arsenović, poljoprivrednik iz istog kraja, kaže da su neki usjevi u prvim sedmicama davali nadu, a onda se stanje preokrenulo gotovo preko noći. „Visoke temperature i česti fen-vjetrovi doveli su do toga da kukuruz izgleda veoma loše. Suša čini svoje“, rekao je Arsenović.
Struka poručuje da u ovakvim uslovima manevarskog prostora gotovo i nema. Kada se spoje vrelina i manjak vode, iscrpljuju se i biljka i zemljište, pa su, upozoravaju agronomi, mogućnosti spašavanja usjeva vrlo skromne.
Muzne krave daju manje, a vode treba sve više
Šteta nije stala na njivama. Vrućine ovakvog intenziteta ozbiljno opterećuju i stoku, pa se u Semberiji već bilježi pad proizvodnje mlijeka.
Agronomka Radmila Nešković podsjeća da je napajanje u ovim danima prioritet na svakoj farmi. „Na ovakvim vrućinama stoka mora imati vodu pred sobom 24 sata. Mora se brinuti o njima jer su temperature ogromne“, istakla je.
Koliko je to zahtjevno, pokazuje svakodnevica farmera koji drži 40 goveda. Kako je opisao, tim je životinjama u toku dana potrebno 25 litara vode, a kanta kojom je dovozi za takvu potrebu ne znači ništa.
Poziv nadležnima: proglasite elementarnu nepogodu
Strah proizvođača ne odnosi se samo na ovu jesen, nego i na mjesece koji dolaze, pa od nadležnih institucija traže konkretnu pomoć i proglašenje stanja elementarne nepogode u Semberiji. „Ovaj sistem je zakazao po pitanju poljoprivrede. Nemamo koga birati i izabrati, mi smo u suštini propali“, poručio je jedan od njih.
Na mogući odliv iz proizvodnje upozorava i Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sjela Semberije i Majevice, prema čijoj ocjeni bi se jedan broj proizvođača mogao potpuno povući iz posla ukoliko izostane odgovarajuća podrška.
Račun bi na kraju, kažu u Semberiji, mogao stići i do potrošača. Slabiji rod znači manje hrane na tržištu i snažniji pritisak na cijene, a otvoreno ostaje i pitanje kako obezbijediti dovoljno stočne hrane za zimu.
U pojedinim evropskim državama najavljena je finansijska podrška onima koje je suša oštetila; u Semberiji se, za sada, čeka reakcija domaćih institucija. Tamošnjim proizvođačima, poručuju, odavno nije riječ o jednoj lošoj godini, nego o tome hoće li proizvodnja uopšte opstati i koliko će dugo osjećati posljedice jednog od najtežih ljeta.



