Polusat u sauni privremeno povećava broj bijelih krvnih zrnaca, pokazala je finska studija

Popularnost saune raste širom svijeta, ali naučni dokazi o njenim efektima na organizam dugo su bili rijetki. Finski istraživači sada su dobili nove naznake da već jedan boravak u sauni može odmah uticati na imuni sistem na ćelijskom nivou.

U eksperimentu je učestovalo 51 osoba srednjih godina, muškaraca i žena. Sjedili su 30 minuta u tradicionalnoj finskoj sauni na oko 73 stepena Celzijusa, uz hladan tuš na pola sesije. Odmah nakon završetka u krvi učesnika zabilježen je značajan porast različitih vrsta bijelih krvnih zrnaca u poređenju sa stanjem prije saune.

Porast je zahvatio neutrofile, prvu liniju odbrane organizma, limfocite koji grade imuno pamćenje, kao i zajednički broj monocita, koji gutaju patogene i ostatke, te eozinofila i bazofila, povezanih sa upalnim odgovorima. Nivo citokina, proteina glasnika imunog sistema, u prosjeku se gotovo nije promijenio, iako je nekoliko njih poraslo zajedno sa tjelesnom temperaturom.

„To može ukazivati na to da boravak u sauni mobilizira dodatne bijele krvne ćelije u krvotok iz tkiva, gdje se nakon sesije ponovo talože", spekulira naučnik Ilkka Heinonen s Univerziteta u Turku. „Ovakvo povremeno ispuštanje bijelih krvnih ćelija u krvotok je korisno, jer kad napuste svoja skladišta, one mogu bolje patrolirati tijelom i odgovoriti na patogene."

Kratkotrajni efekat i otvorena pitanja

Trideset minuta nakon sesije imuni „skok" uglavnom je nestao — većina porasta bijelih krvnih zrnaca vratila se na početne vrijednosti, iako su neki monociti ostali povišeni. Budući da su istraživači krv analizirali samo do pola sata nakon saune, nije poznato kako se imune ćelije mijenjaju tokom dužeg perioda i šta to znači za rizik od obolijevanja.

Ranija opservaciona istraživanja povezala su čestu upotrebu saune sa nižim rizikom od nekih bolesti, poput upale pluća. Drugi eksperimenti pokazali su da vruće kupke mogu sniziti krvni pritisak i značajno povećati crvena krvna zrnca koja prenose kisik. Toplota, čini se, izaziva fiziološke odgovore slične vježbanju, a ti kardiovaskularni efekti povezani su sa boljom imunom funkcijom. S druge strane, intenzivna vježba može privremeno oslabiti imunitet, pa je oprez opravdan. Uprkos rastućem globalnom interesu za terapije vrućinom i hladnoćom, naučnici i dalje vrlo malo znaju o tome kako tijelo podnosi ekstremne temperature i šta to znači za naše kratkoročno i dugoročno zdravlje.

Istraživači u ovom eksperimentu nisu mjerili posebne podskupove imunih ćelija poput T-ćelija ili ćelija prirodnih ubica. Studija iz 2023. pokazala je da sauna mijenja te ćelije, ali samo kod ponovljenih sesija, i to različito kod iskusnih i neiskusnih korisnika saune — kod obučenih učesnika ponovljena izloženost povećala je broj bijelih krvnih zrnaca, dok je kod neobučenih smanjila neke T-ćelije. Ta je studija, međutim, obuhvatila samo zdrave mladiće, što ograničava generalizaciju rezultata.

Za sada se može reći da izloženost toploti, kako izgleda, izaziva privremenu promjenu imunih ćelija, ali — kao i kod hladne terapije — i topla terapija može nositi određene rizike.