Požar u Los Angelesu izložio sedam miliona stanovnika olovu 80 puta iznad uobičajenih vrijednosti

Požar koji se 7. januara 2025. pod uticajem vjetrova Santa Ana proširio iz kanjona Eaton na naselje Altadena prerastao je u jedan od najrazornijih požara u historiji Kalifornije. Već 9. januara dim je obavio oko sedam miliona stanovnika Los Angelesa, čiji je zrak 24 sata sadržavao koncentracije olova oko 80 puta iznad uobičajenih atmosferskih vrijednosti.

To je jedan od ključnih nalaza studije objavljene u časopisu Science Advances, koju su vodile atmosferske hemičarke Haroula Baliaka i Nga Ng s Kalifornijskog instituta za tehnologiju (Caltech). Analiza je pokazala da je dim sadržavao visoke koncentracije olova, hlora, broma, cinka, bakra i arsena. Istraživači ističu da požari koji zahvataju urbane predjele nose posebne zdravstvene rizike u odnosu na one koji gore u šumama i na pašnjacima — u tom području izgorjelo je više od 9.000 objekata, zajedno s elektronikom i vozilima.

„Za razliku od dima šumskih požara na kojima se decenijama fokusiralo istraživanje kvaliteta zraka, ova perjanica dima prvenstveno je nastala izgaranjem kuća, vozila i infrastrukture — fundamentalno drugačijeg goriva s posebnim hemijskim potpisom", navodi tim.

Podaci su prikupljeni u stanici za praćenje sastava zraka Caltech u Pico Riveri, južno od požara. Zrak je bio najzagađeniji u prva dva dana požara, a najviše prosječne 24-satne koncentracije olova zabilježene su u istočnom Los Angelesu i dolini San Gabriel. Inače dnevni prosjek olova u Pico Riveri iznosi 0,6 nanograma po kubnom metru, dok je 9. januara oko sedam miliona stanovnika bilo izloženo koncentracijama većim od 50 nanograma po kubnom metru. Kako su vršne koncentracije padale prelaskom s izgaranja objekata na prirodno gorivo, ukupan broj izloženog stanovništva nastavio je rasti jer se dim širio basenom Los Angelesa.

Upoređujući rezultate s požarom u Riversideu 2024, koji se desio oko četiri mjeseca ranije i zahvatio gotovo isključivo vegetaciju, istraživači su utvrdili da je dim eatonskog požara sadržavao 50 puta veću koncentraciju olova, sedam puta više hlora i broma, četiri puta više cinka te tri puta više bakra i arsena. Moguće objašnjenje leži u starosti kuća u Altadeni, sagrađenih u prvoj polovini 20. vijeka, kada su boje na bazi olova i bromirani usporivači gorenja bili u širokoj upotrebi. Slične rezultate nedavno je objavio i tim Kalifornijskog univerziteta u Los Angelesu (UCLA), na osnovu stanica za praćenje na kampusu UCLA u Westwoodu i u Huntington Parku.

Zdravstvene posljedice izloženosti ovom dimu ostaju nepoznate. Istraživači su zabrinuti i za dugoročne efekte taloženja kontaminanata na igralištima, slivovima i poljoprivrednim zemljištima.

„Postoji hitna potreba za epidemiološkim studijama o zdravstvenim ishodima ovih izloženosti, posebno kod djece i drugih ranjivih skupina", navode Baliaka i kolege. Dodaju da je toksičnost hronične izloženosti pojedinim elementima, poput neurotoksičnosti olova ili kancerogenosti arsena, dobro utvrđena, ali da je daleko manje poznato o posljedicama kratkotrajnih, intenzivnih izloženosti te o kumulativnim efektima istovremene izloženosti složenim smjesama tvari.

Vrlo malo studija dokumentuje efekte ovakvih urbanih požara, a dokazi upućuju na to da će ovakve katastrofe postajati sve učestalije i razornije. Upozoravajući da klimatske promjene i širenje gradova guraju sve više požara ka urbanim sredinama, tim zaključuje: „Pitanje nije hoće li se drugi gradski požar ove razmjere desiti — nego šta ćemo naučiti iz prethodnih i mogu li se sistemi praćenja i hitnog reagovanja dovoljno brzo prilagoditi."