Prelazak na zimsko računanje vremena: zašto se organizmu teško prilagođava iako dobijamo sat vremena više

Prelazak na zimsko računanje vremena većini donosi osmijeh — na papiru smo, naime, bogatiji za jedan sat sna. Ipak, kazaljke se pomjere brže nego naš biološki sat. Da bi se organizam ujedinio s novim rasporedom dana i noći, potrebno je vrijeme, piše magazin.novosti.rs.

Šta se dešava s biološkim satom

Cirkadijalni ritam — sistem koji nas usklađuje s prirodnim izmjenom svjetla i mraka — upravlja ne samo pospanošću i buđenjem, nego i nizom drugih procesa u tijelu. Društveni kalendar promijeni se iznenada kada pomjerimo sat, ali unutrašnji sat prati svoj tempu. Posljedica: neki već u prvim danima postaju pospani ranije, ustaju u nenaviklo vrijeme ili noću ne mogu da se opuste.

O tome postoji i naučni uvid: sistematski pregled iz 2025. godine, koji je uključio 27 studija, povezao je promjene računanja vremena s promjenama dužine i kvaliteta sna te povećanom pospanošću tokom dana. Osobe koje prirodno kasno leže i ustaju bile su osjetljivije.

Da li ćemo dobiti dodatni sat sna

Jesenje vraćanje kazaljki unazad teoretski nagrađuje satom sna. Ako je međutim tijelo naviklo na fiksno vrijeme odlaska u krevet i buđenja, unutrašnji ritam se neće pomjeriti za cijelih 60 minuta automatski. Dok će neki dodatni sat iskoristiti bez poteškoća, drugi će se probuditi ranije nego što bi željeli. Najizraženije posljedice mogu osjetiti osobe s već nepravilnim rasporedom spavanja ili one kojima je teško pomjeriti vrijeme odlaska na spavanje.

Ne treba miješati jesenje i proljećno pomjeranje sata — istraživanja upućuju na to da su teškoće sa snom izraženije kada se u proljeće gubi sat. Noviji sistematski pregled zdravstvenih posljedica pokazuje, s druge strane, da jesenska promjena može donijeti i povoljne kratkoročne efekte, poput dužeg sna, dok su nalazi o drugim posljedicama neujednačeni.

Ko jače osjeća promjenu

Ne reagujemo svi jednako. Presudan je hronotip — kada nam prirodno ležeći i ustajemo. "Sove" teže podnose pomjeranja rasporeda, osobito kada se to odbije na vrijeme buđenja zbog posla, škole ili obaveza. U prilagođavanje se unose i godine, dnevne navike, količina svjetla kojoj smo izloženi i postojeći problemi sa spavanjem. Zato jedna osoba prvi dan izjavljuje da je odmorna, dok druga upire u pospanost, lošu koncentraciju ili pokvaren ritam spavanja.

Svjetlost kao signal organizmu

Svjetlost je među najvažnijim okidačima unutrašnjeg sata — ona tijelu govori kada je vrijeme za aktivnost, a kada za odmor. Nakon jesenjeg prelaska svjetlo stiže ranije ujutro, a mrak ranije naveče, što izmjenjuje raspon dana kada smo na prirodnom svjetlu, pa se na taj način mijenja i ritam budnosti i spavanja. Preporuka je da dan, posebno jutro, provodimo što više napolju, a da uveče prigušimo svjetla i skratimo vrijeme pred ekranima kako bi tijelo prepoznalo da se bliži vrijeme za spavanje.

Kako lakše prijeći na novi raspored

Dobra vijest je da zbog jesenjeg prelaska nisu potrebne drastične izmjene rutine. Dovoljno je nekoliko sitnica: držati otprilike isto vrijeme spavanja i buđenja, vikendom takođe; ne "popravljati" situaciju prespavanjem; biti na dnevnom svjetlu ujutro — šetnja, odlazak pješke po namirnice ili samo boravak vani služe kao potvrda tijelu da je novi dan počeo. Naveče bi trebalo izbjegavati obilne obroke, alkohol i obilje kofeina, pogotovo kod postojećih problema sa spavanjem, a pred spavanje uvesti mirnu rutinu uz manje telefona i ekrana. Roditelji male djece neka ne očekuju trenutno usaglašavanje — postepeno pomjeranje vremena odlaska na spavanje za nekoliko minuta kroz nekoliko dana djeluje blaže nego nagla promjena.