Profesori gube autoritet, nasilje postaje zabava, upozorava kriminolog Muratbegović

Incidenti u školama, u kojima nastavnici trpe uvrede i prijetnje, a učenici ponižavanje od strane vršnjaka, sve češće dobijaju novu dimenziju — snimci takvih događaja završavaju na društvenim mrežama. O uzrocima ovakvog ponašanja, slabljenju autoriteta nastavnika i odgovornosti porodice i društva za „Avaz" govori dr. Elmedin Muratbegović.

Muratbegović upozorava da nasilje učenika nad profesorima, ponižavanje vršnjaka i širenje neprimjerenih sadržaja na društvenim mrežama nisu samo problemi škole. „Radi se o pokazatelju ozbiljnijih problema u porodici, društvu, sistemu vrijednosti i uopće načinu na koji mladi odrastaju", kaže on.

Slabljenje autoriteta nastavnika

Kao jedan od razloga izdvaja slabljenje autoriteta nastavnika i profesora. „Profesor se sve češće posmatra kao neko kome se može prkositi. Učenici ponekad ne razumiju razliku između prava na mišljenje i nepoštovanja nastavnika. Roditelji nerijetko automatski staju na stranu djeteta, bez provjere činjenica", kaže Muratbegović.

Ukazuje i na nedostatak roditeljske pažnje, razgovora i nadzora, nedosljedno vaspitanje i prebacivanje odgovornosti za ponašanje djece isključivo na školu. „Ne možemo očekivati da škola sama riješi probleme koji nastaju mnogo šire od učionice", ističe sagovornik.

Ponižavanje kao zabava

Posebno zabrinjava nedostatak empatije i emocionalne kontrole kod mladih. „Mladi teško kontrolišu ljutnju, frustraciju i impulsivno ponašanje. Vršnjačko nasilje može postati način dokazivanja pripadnosti grupi, a ponižavanje drugoga nešto čime se pojedinac pokušava predstaviti kao snažniji ili važniji", objašnjava Muratbegović za „Avaz".

Problem se dodatno širi na društvenim mrežama, gdje učenici snimaju tuđe poniženje i objavljuju neprimjerene sadržaje, često vjerujući da za takve postupke neće snositi posljedice. „Učenici moraju naučiti da snimanje i objavljivanje tuđeg poniženja nije zabava. Vrijeđanje putem društvenih mreža može imati ozbiljne posljedice, a dijeljenje intimnih fotografija i snimaka bez pristanka predstavlja ozbiljan oblik povrede privatnosti", upozorava profesor.

Dodaje da je neophodno uvesti sistematsku edukaciju o digitalnoj odgovornosti. „Mladi moraju konačno shvatiti da digitalni tragovi ne nestaju jednostavnim brisanjem objave. Zato je potrebna sistematska edukacija učenika o sigurnosti na internetu i odgovornosti za ono što objavljuju i dijele", naglašava.

Institucije ne smiju čekati incident

Muratbegović upozorava i na nedosljednost institucija — neprimjereno ponašanje često se toleriše sve dok ne preraste u ozbiljan incident, a reakcije škole i nadležnih institucija ponekad su spore. „Izostaje osjećaj da za svaki postupak postoji odgovornost", kaže on.

Ipak, upozorava da bi bila greška svu odgovornost prebaciti samo na djecu, roditelje ili profesore. „Dijete koje napada profesora mora snositi odgovornost. Dijete koje ponižava vršnjaka mora naučiti da njegovo ponašanje ima posljedice. Ali društvo mora pokušati razumjeti i zašto je do takvog ponašanja došlo", poručuje.

Zaključuje da autoritet profesora ne smije biti suprotstavljen pravima učenika. „Autoritet profesora nije u suprotnosti s pravima učenika. Prava učenika i dostojanstvo profesora moraju biti zaštićeni istovremeno", zaključuje Muratbegović.