Protein WLS bi mogao ubrzavati starenje testisa, pokazalo je kinesko istraživanje

Istraživački tim sa Kineske akademije nauka i Naval Medical University of China identificirao je protein koji bi mogao ubrzavati starenje testisa, a čije proučavanje otvara nove smjernice za istraživanje muške plodnosti.

Naučnici su prikupili tkivo testisa od dva mlađa donora starosti 23 i 30 godina te dva starija donora od 62 i 91 godine. Svi donori su već imali djecu, a testis im je hirurški odstranjen iz medicinskih razloga. Analizom više od 10.000 ćelijskih jezgara utvrđene su značajne razlike između mlađih i starijih učesnika.

„Sa napredovanjem godina, testis prolazi kroz duboke strukturne promjene", navode autori studije. Ranija istraživanja pokazala su da sa godinama opadaju dvije vrste ćelija: Sertolijeve, koje podržavaju proizvodnju spermatozoida, i Leydigove, koje stvaraju testosteron. Novo istraživanje sugerira da njihova signalizacija sa starenjem može zakazati.

„Uočili smo široku poremećenost u međućelijskim interakcijama koje uključuju starenje Sertolijevih i Leydigovih ćelija", pišu autori. Kod Leydigovih ćelija zabilježene su značajne promjene u interakcijama povezanima sa lučenjem hormona i stvaranjem krvnih sudova, dok Sertolijeve ćelije sa godinama drugačije komuniciraju sa imunim ćelijama.

Najupadljiviji nalaz tiče se proteina WLS, kojeg su Sertolijeve ćelije u starijim testisima proizvodile u znatno većoj količini. Kada su istraživači u laboratoriji povećali ekspresiju WLS-a u kultivisanim ćelijama, znakovi starenja su se ubrzali. To sugeriše da WLS možda nije samo obilježje starenja, već i njegov pokretač.

Kako objašnjavaju autori, WLS je transporter u Wnt signalnom putu koji upravlja obnavljanjem, diferencijacijom, metabolizmom, preživljavanjem i razmnožavanjem matičnih ćelija. Njegova konkretna uloga u starenju testisa, međutim, ostaje nejasna.

Za razliku od jajnika, koji sadrže konačnu zalihu nezrelih jajnih ćelija, testisi imaju matične ćelije koje se same obnavljaju i povezane su sa proizvodnjom spermatozoida, pa se zaliha tih ćelija može održavati i u starijoj dobi. Zbog toga muškarci mogu imati djecu i poslije 60. godine, ali plodnost im ne ostaje nepromijenjena. Nakon 45. godine kvalitet i funkcija spermatozoida uglavnom opadaju, iako ne tako naglo kao količina i kvalitet jajnih ćelija kod žena.

Tim upozorava da je uzorak bio mali i da je, zbog etičkih i praktičnih ograničenja, teško doći do kvalitetnog tkiva testisa, posebno od starijih osoba. „Da bismo poboljšali vjerodostojnost i primjenjivost naših nalaza, potrebno je prikupiti više uzoraka tkiva testisa", navode istraživači.

Poziv na bolje istraživanje muške neplodnosti uputila je i međunarodna grupa stručnjaka koju je 2023. predvodila Moira O'Bryan sa Univerziteta u Melburnu. Oni su predložili osnivanje globalne biobanke tkiva i kliničkih podataka.

„Kod većine neplodnih muškaraca uzrok neplodnosti je nepoznat. A kada je poznat, postoji malo ciljanih terapija", rekla je O'Bryan 2023. godine. Zbog toga teret invazivnih postupaka poput vantelesne oplodnje najčešće snose žene, a bolje razumijevanje muškog biološkog sata bi, kako se navodi, moglo pomoći u izjednačavanju tog tereta.