Prvo poskupljenje kredita u više od tri godine: tri posljedice po vaš novčanik

Kamatna stopa porasla je prvi put u više od tri godine, a promjena će na građane djelovati na različite načine — neke će pogoditi, nekima olakšati.

Poslovi i plate pod pritiskom

Centralna banka mijenja kamatne stope kako bi rast cijena držala pod kontrolom. Više stope trebale bi navesti ljude da manje troše, čime se smanjuje tražnja za robom i uslugama i usporava rast cijena. Za kompanije to ima dvostruki efekat: kupci imaju manje novca za potrošnju, a istovremeno im raste cijena zaduživanja za ulaganja.

Posebno su pogođena mala preduzeća, koja često imaju kredite s promjenjivom kamatom vezanom uz stopu centralne banke. Mitchell Barnes, osnivač i direktor kompanije Ryse 3D, koja proizvodi 3D dijelove za odbrambenu i automobilsku industriju, rekao je da je „realnost" rasta kamata da se gleda na troškove zaposlenih.

„To će izazvati probleme sa zapošljavanjem u svim sektorima. Vidjećete smanjenje zaposlenosti, više automatizacije, više robotike u pogonima, sve kako bi se povećala efikasnost i novac iskoristio bolje", naveo je Barnes.

Štediši mogu profitirati

Za one koji štede — bilo za odmor ili za kupovinu stana — rast stope može biti dobra vijest, jer kamate na štednim proizvodima značajno ovise o stopi centralne banke i njenom očekivanom kretanju. Stručnjaci savjetuju da štediše prebace novac tamo gdje dobijaju najbolju kamatu, jer zaostajanje na starim računima koji se više ne nude novim klijentima znači da lojalnost biva kažnjena.

„Štediše godinama trpe zbog nenagrađene lojalnosti — oni koji su 20.000 funti ostavili na zatvorenim računima tokom posljednje tri godine izgubili su dodatnih 139 funti u poređenju s računima otvorenim za nove klijente", rekla je Rachel Springall iz finansijske informativne službe Moneyfacts. Po njenim riječima, vezivanje novca na duži rok kroz fiksne štedne aranžmane obično donosi bolji prinos.

S druge strane, iznajmljivanje stana tokom štednje može poskupjeti, jer rast stope centralne banke vjerovatno povećava troškove stanodavaca.

Hipoteke i krediti poskupljuju

Najveći gubitnici rasta stope su dužnici, prije svega oni s promjenjivim kamatama na hipotekama. Oko 500.000 vlasnika stanova ima hipoteku koja „prati" stopu centralne banke, pa svaki njen rast odmah znači veću mjesečnu ratu. Kod tipičnog kredita rata je nakon posljednjeg povećanja veća za oko 31 funtu mjesečno, zavisno od visine duga.

Dodatnih 500.000 vlasnika stanova na standardnim promjenjivim kamatama (SVR) mora čekati da vidi da li će njihova banka prenijeti rast stope. Uobičajeno, rast stope za 0,25 procentnih poena znači oko 14 funti skuplju mjesečnu ratu.

Za 87 posto korisnika hipoteka s fiksnom kamatom rate se ne mijenjaju do isteka ugovora, koji obično traje dvije ili pet godina. Iako trenutne rate nisu odmah pogođene, budući aranžmani jesu: kreditne kuće su posljednje poskupljenje već ugradile u nove ponude, a o tome šta će ponuditi sljedeće presudno zavise očekivanja o kretanju stope u sljedećoj godini.

Prosječne kamate na fiksnim hipotekama sada su znatno više nego što se predviđalo na početku godine. To će najviše osjetiti oni koji refinansiraju stariju hipoteku, moguće sklopljenu tokom postcovidnog buma na tržištu nekretnina. Neki korisnici umjesto toga biraju prelazak na hipoteke s promjenjivom kamatom koja prati stopu, računajući — uz određeni rizik — da centralna banka neće krenuti nizom daljnjih rastova.