Radnici u Indiji snimaju svoje ruke na poslu — kako bi roboti jednog dana mogli preuzeti njihov posao

U tekstilnoj tvornici Texworth u južnoindijskom gradu Karuru trojica muškaraca prolaze kroz prostranu proizvodnu halu i uručuju radnicima GoPro kamere i pametne naočale. Među njima je i 40-godišnja Shoba Kirubakaran, koja pakuje žute pregače ukrašene pilićima u plastičnu ambalažu za brend Designs By Danica.

Kirubakaran, koja u toj tvornici radi deset godina, šest dana sedmično od oko 9 ujutro do 6 popodne, za mjesec dana zaradi 90 dolara — novac kojim je zajedno sa suprugom, vozačem rikše, podigla dva sina. Kaže da je to treći put da joj je rečeno da obuče GoPro kameru koja snima svaki pokret njihovih ruku, a cilj je treniranje AI robota da preuzmu taj posao. Tvornica joj to, kako navodi, nije saopćila. „Niko mi ništa nije rekao", izjavila je ona za NPR, dodajući da jedino zna raditi taj posao.

Slični prizori su uzdrmali indijsku javnost u aprilu, kada je viralno zavrteo video s redovima tekstilnih radnika koji nose takve slušalice. Voditeljica portala News9Live tada je upozorila da „ovo nije scena iz naučnofantastičnog filma", nego da se to „upravo sada dešava po tvornicama širom Indije", a portal AsiaNet News je prenio upozorenje da indijski radnici „treniraju AI robote da im preuzmu poslove".

Traži se „egocentrični podaci"

Indija postaje jedno od ključnih mjesta za snimanje ovakvog materijala zbog velike populacije, relativno niskih zarada i otvorenosti prema novim tehnologijama. Razvojni timovi trebaju milione sati snimaka koje industrija naziva „egocentrični podaci" — materijal snimljen iz perspektive čovjeka s kamerom radi obuke AI robota.

„To se može dobiti samo imitirajući ili prikupljajući podatke od pravih ljudi koji obavljaju taj posao", kaže Prathosh A.P., profesor na Indijskom institutu za nauku u Bengaluruu. On objašnjava da su današnje AI „mozgovi bez tijela" kojima treba dati sve motoričke vještine za složene pokrete koje ljudi izvode fizičkim tijelom.

Dio radnika se prijavljuje dobrovoljno jer za prikupljanje podataka dobija satnicu, ali se čini da mnogi, poput Kirubakaran, snimaju sebe na poslu bez ikakvog objašnjenja. „Zovite stvari pravim imenom — to je eksploatacija rada", smatra Astha Kapoor, suosnivačica Aapti Instituta koji proučava utjecaj tehnologije na ljude.

Pitanje budućnosti radne snage

Indija ima drugu najveću radnu snagu na svijetu — 600 miliona ljudi koji rade ili traže posao. „Obuka radnika, prekvalifikacija, njihovo zapošljavanje u novim zanimanjima — imamo li političku agilnost za to? Sumnjam", kaže Amit Basole, profesor ekonomije na Univerzitetu Azim Premji.

Neki stručnjaci ipak smatraju da vizija budućnosti ispunjene fabričkim i kućnim robotima nije baš pred vratima. AI roboti, kažu, u bliskoj budućnosti neće biti masovno uvodjeni u Indiju jer su skupi i troše veliku količinu struje, koja je u dijelovima Indije i nepouzdana i skupa. „Možda ćemo moći napraviti robote, ali njihovo korišćenje je prokletsto skupo, zar ne?", kaže Kapoor iz Aapti Instituta. „Ljudi su jeftiniji za 'korišćenje' od robota."

Teškoće s strujom su vidljive i u Karuru, gdje indijska tehnološka kompanija Objectways prikuplja egocentrične podatke koje zatim prodaje razvojnim timovima za AI. Masivni generatori glasno rade kako bi zgrade koje napajaju imale neprekidnu struju. Čini se da je kompanija jedan od najvećih poslodavaca 'bijelog ovratnika' u gradu, budući da zauzima najmanje četiri zgrade. Njen direktor, Ravi Shankar, rođen je u Karuru, a decenijama živi u Arizoni. On je, možda iznenađujuće, složan s Kapoorom oko toga kad je riječ o uvođenju AI robota u Indiji. „Mislim da će biti skuplji", kaže o AI robotima, u odnosu na ljudsku radnu snagu. „Ne mislim da će biti jeftiniji." Kaže da njegovi indijski klijenti traže pomoć u dizajniranju AI robota za poslove za koje ne mogu naći ljude, poput vađenja gume sa stabala gume; poslove koji su geografski izolovani, poput čišćenja solarnih panela u ruralnim područjima, i poslove koji su fizički zahtjevni, poput odvajanja peteljki od čilija radi prerade.

Unutar Objectwaysa, zaposleni Radžeskumar Ramasvami pokazuje nam kako treniraju druge robote za ponavljajuće industrijske poslove za strane klijente, kroz ono što on naziva prikupljanjem „egzocentričnih" (exocentric) podataka — to su podaci prikupljeni iz perspektive robota. Umjesto snimanja…