Rast od 2,4 procenta građani neće ni osjetiti, upozoravaju Gavran i Pavlović

Prema najnovijim projekcijama Svjetske banke, privreda Bosne i Hercegovine u 2026. godini trebala bi narasti za 2,4 posto. To je manje od prosjeka zapadnog Balkana, za koji ta institucija očekuje rast od 3,1 posto. Iz Svjetske banke pritom blago smanjuju očekivanja za našu zemlju, a kao glavne kočnice razvoja navode skupu trgovinu i komplikovane regulatorne procedure.

Ta međunarodna finansijska institucija ističe da necarinske prepreke uvozu u regionu poskupljuju robu za oko 10 posto. Ako bi se uklonila polovina tih prepreka, bruto domaći proizvod (BDP) bi srednjoročno mogao biti veći i do 12,5 posto. Za BiH su ta upozorenja itekako relevantna, s obzirom na to da domaće kompanije trebaju jačati konkurentnost, povećati izvoz i otvoriti kvalitetnija radna mjesta.

Rast koji se neće osjetiti

Ekonomski analitičari Igor Gavran i Zoran Pavlović kažu za "Avaz" da ovakva stopa rasta ne može značajnije popraviti životni standard građana. Domaću privredu, dodaju, dodatno pritišću korupcija, spora administracija i nedostatak odgovarajućih podsticaja. Gavran procjenjuje da ni prognoze za ostatak regiona ne daju razloga za optimizam, jer ekonomije zapadnog Balkana još uvijek znatno kasne za razvijenim zemljama i trebaju im znatno brži rast kako bi im se dugoročno približile.

„Jesu i faktori koje je Svjetska banka navela oko troškova poslovanja i sporosti administracije bitni, ali mislim da najveći utjecaj imaju loše vlasti koje posebno u BiH djeluju destruktivno na ekonomiju umjesto da potiču ekonomski razvoj, uz obilje korupcije. Rast od 2,4 posto se neće ni osjetiti, a kamoli da će građani živjeti bolje. Građanima više znači daleko veći procenat rasta cijena", navodi Gavran.

Nesigurne projekcije

Pavlović smatra da je rast od 2,4 posto premalen za zemlju kojoj su prijeko potrebni novi projekti, proizvodni kapaciteti i radna mjesta. Dodaje i da su takve projekcije nesigurne.

„Te projekcije su vrlo nesigurne. Zasnivaju se na različitim analizama, ali nisu posebno pouzdane jer se sve može promijeniti čak i preko noći, naprimjer, ako poskupi barel nafte. Ipak, jasno je da je rast od 2,4 posto nizak za jednu zemlju. Kinezi, koji imaju milijardu stanovnika, uspjeli su održati rast na nivou od četiri, pa čak i 4,5 posto. Takav rast nije dovoljan za BiH i, nažalost, uglavnom se ne zasniva na novim projektima, novim radnim mjestima i novoj proizvodnji, što su preduslovi za povećanje bruto domaćeg proizvoda i konkretnu korist za građane", ističe Pavlović.

Siva lista i birokratija

Komentarišući utjecaj korupcije i neefikasnih institucija na investicije, zapošljavanje i konkurentnost domaćih preduzeća, Pavlović podsjeća da je BiH drugi put završila na takozvanoj sivoj listi, što predstavlja loš signal potencijalnim investitorima.

„Dvije godine nam je trebalo da ispunimo uslove kako bismo s nje bili skinuti, a sada smo ponovo na toj listi. To je loš znak za svakog investitora koji bi došao s novcem i pokrenuo neki posao. S druge strane, imamo situaciju u kojoj mnogo toga u državi nije uređeno. Dovoljno je pogledati koliko se čeka na građevinsku dozvolu. I po tom osnovu BiH je veoma loše rangirana jer su procedure birokratski komplikovane, posebno za strance", kaže Pavlović.

On ističe i da zemlje u okruženju, kao što je Srbija, stranim investitorima nude razne pogodnosti da bi privukle ulaganja u proizvodnju, dok BiH nema dovoljno konkurentne mjere podrške.

„Srbija nudi beneficije, besplatno zemljište i oslobađanje od komunalnih naknada investitorima koji ulažu u proizvodne kapacitete. I mi moramo imati stimulativne mjere koje neće biti lošije od onih koje nude susjedne zemlje, a mi ih nemamo", upozorava Pavlović.

Potrebne promjene

Upozorenja analitičara pokazuju da privredni rast sam po sebi ne znači nužno i bolji život građana. Da BiH krene naprijed, potrebna su veća ulaganja u proizvodnju, nova radna mjesta, efikasnije institucije i manje administrativnih prepreka. Uz to, borba protiv korupcije i povoljniji uslovi za domaće i strane investitori ostaju ključni preduslovi za jačanje konkurentnosti privrede i rast koji će građani osjetiti kroz veće prihode i kvalitetniji život.