Razlika u plaćama dijeli japansku anima industriju: ključna je spremnost studija da rizikuju vlastiti novac

Ukupno stanje japanske industrije animiranog filma bolje je nego ranije, ali se istovremeno otvaraju jazovi u plaćama i radnim uslovima. Fujitsu Ryota, programski savjetnik Animacijske sekcije Međunarodnog filmskog festivala u Tokiju (TIFF), za Variety kaže da ti jazovi uglavnom dijele studije spremne da vlastiti kapital stave na kocku od onih koji to nisu.

„S obzirom na visok nivo kreativnosti koji pokazuju profesionalci u animaciji, njihova zarada i dalje nije tamo gdje bi trebala biti“, izjavljuje Fujitsu. Odnos između hitova i plaća opisuje kao problem „koka i jajeta“: kako inostrana potražnja za animeom raste, kompanije koje mogu pristojno plaćati produkcijsko osoblje — i tako privući potrebne talente — najbolje su pozicionirane da stvaraju jaka djela i grade globalno prisustvo.

„Drugim riječima, nije nužno da hit film stvara profit koji se zatim prenosi na ljude koji su ga napravili. Umjesto toga, kompanije koje od početka mogu privući prave ljude bolje su pozicionirane da proizvedu hit“, objašnjava Fujitsu. To, dodaje, zahtijeva da studiji ulože više vlastitog novca i preuzmu veće poslovne rizike — što neki mogu, a drugi ne. „Kako premostiti taj jaz zavisi od toga kako pojedinačne kompanije biraju voditi svoje poslovanje“, kaže on, upozoravajući da se, ako se sve označi kao „problem cijele industrije“, riskira prikrivanje specifičnih faktora.

Devet novih filmova u programu

Animacijska sekcija ove godine donosi devet novih japanskih i međunarodnih radova. Iz Japana se prikazuju autorski projekti velikih studija s komercijalnim iskustvom — „Grotesqqque“ Nishigori Atsushija i „Ghost – End of Night“ Natsume Shingoa — uz nezavisne produkcije „We Are Aliens“ Kadowaki Koheija i „Cherry and Virgin“ Kawajiri Masanaoa.

Međunarodni dio programa uključuje „Iron Boy“ Louisa Clichyja, „Forgotten Island“ Joela Crawforda i Januela Mercada te dokumentarac „Walking with Animators“ Alexandrea Ponceta i Gillesa Pensoa o nastanku animiranih filmova.

Fujitsu ne vidi komercijalna i eksperimentalna djela kao suprotstavljene sile, nego kao širok spektar unutar kojeg se mnogi filmovi nalaze negdje na sredini. Četiri japanska naslova, smatra on, žanrovski su možda bliža nego što bi se moglo zaključiti po njihovim produkcijskim modelima. Njihovo zajedničko prikazivanje treba da navede publiku da se zapita postoji li granica između komercijalne i eksperimentalne animacije uopšte — isto vrijedi i za međunarodni izbor. „Konačno, ono što tražimo u Animacijskoj sekciji TIFF-a su filmovi s izrazitim kreativnim pečatom — djela koja čine glasove stvaralaca vidljivim i publici nude nešto stimulativno na razne načine“, kaže Fujitsu.

Fokus na režiserke

Program uključuje i fokus na režiserke animiranih filmova, s naslovima „Detective Conan: The Fist of Blue Sapphire“ Nagaoke Chike, „Gold Kingdom and Water Kingdom“ Watanabe Kotono i „The Rose of Versailles“ Yoshimure Ai. Fujitsu ističe da je ovaj program dugo u razmatranju te da ne pokušava odrediti šta žene donose animaciji što prije nije postojalo, nego odražava industriju u kojoj će broj režiserki očigledno rasti.

„Možda postoji blagi paradoks ovdje, ali fokusiramo se na režiserke upravo zato što smo u prelaznom periodu, krećući se prema tački u kojoj više neće biti potrebno izdvajati ih kao režiserke“, objašnjava on. Žene režiraju animaciju u Japanu od 1980-ih, ali njihov broj počeo je rasti 2000-ih, dijelom i zato što se više žena zaposlilo u produkcijskim timovima širom industrije.

Finansiranje originalnih filmova i nova nagrada

Dok streaminške platforme ulažu veliki novac u anime, a filmske franšize privlače ogromnu publiku, postoji definitivno rizik da će originalnim filmovima bez etabliranog intelektualnog vlasništva biti teže doći do finansiranja i distribucije, kaže Fujitsu. „Na neki način, napori koje vidimo u razvoju originalnih animiranih filmova su i pokušaji da se spriječi da ta budućnost postane stvarnost“, kaže on. Javnog novca za igrane animirane filmove u Japanu ima malo, što otežava finansiranje originalnih projekata.

Posljednjih godina, napominje Fujitsu, više japanskih animiranih filmova dolazi do međunarodnih festivala. To djelimično odražava ukus samih festivala, ali rastuće zanimanje japanskih profesionalaca za festivale, inostrana tržišta i koprodukcije otvara puteve oko problema finansiranja.

Fujitsu će također moderirati razgovor na TIFFCOM-u, sajmu sadržaja festivala, o pokretanju nove međunarodne anime nagrade 2027. godine. U razgovorima s timom koji stoji iza inicijative Tokyo Anime Next, kaže, dogovoreno je da nagrada treba biti „inspirativna poruka stvaraocima — nešto zbog čega će reći: ‘Ah, to ima smisla!’ — kao i dah svježine za sam festival, takav da će ljudi reći: ‘Oh, takav film postoji!’“ Fujitsu se nada da će nagrada Tokyo Anime Next postati prilika da se ljudi iz cijele animacijske industrije okupe i proslave rad protekle godine, pružajući i profesionalcima i fanovima osjećaj priznanja. „S obzirom na to da ovakva nagrada ranije nije postojala, mislim da bi mogla odigrati značajnu ulogu, ne samo prepoznajući izvanredna djela, nego i stavljajući pojedinačne članove produkcijskih timova u žižu“, kaže Fujitsu.