Rejhan Demirdžić: 38 godina od smrti velikana bosanskohercegovačkog i regionalnog glumišta

Tačno 38 godina prošlo je od smrti Rejhana Demirdžića, jednog od najznačajnijih glumaca koje je Bosna i Hercegovina ikada imala. Demirdžić je preminuo u Sarajevu 22. avgusta 1988. godine, ostavivši za sobom bogato naslijeđe u pozorištu, na filmu, televiziji i radiju koje ni danas nije zaboravljeno.

Najšira publika pamti ga kao Uzeira iz legendarnoga komičnog dvojca "Momo i Uzeir", u kojem je Momu tumačio Rudi Alvađ. Njihovi skečevi decenijama su zabavljali bosanskohercegovačku i regionalnu publiku, a spomen na taj dvojac živi i u urbanom identitetu Sarajeva — UNITIC-ovi neboderi u naselju Marindvor i danas se neformalno nazivaju Momo i Uzeir.

Demirdžić je svoj prvi nastup imao u Narodnom pozorištu Sarajevo davne 1943. godine. U periodu od 1945. do 1955. glumio je u pozorištima u Šapcu, Titovom Užicu i Nišu, nakon čega se definitivno vratio u Sarajevo. Bio je veliki majstor glumačkog zanata — s jednakom ubjedljivošću tumačio je mangupe i nacističke oficire, begove i gradske gospodine. Među njegovim najznačajnijim filmskim ulogama izdvajaju se one u ostvarenjima "Vratiću se", "Popodne", "Glineni golub", "Diverzanti", "Derviš i smrt", "Sarajevski atentat", "Simha", "Husinska buna", "Miris dunja", "Pismo – glava" i "Inat". Na televiziji je ostavio neizbrisiv trag u serijama "Karađoz", "Porobdžije", "Tale" i "Kože". U kultnoj bosanskohercegovačkoj TV seriji "Karađoz", snimanoj na arhaičnom bosanskom jeziku, odigrao je glavnu ulogu Husametin-bega.

Ostali značajni događaji na današnji dan

Ovaj datum bogat je i drugim historijskim događajima. Godine 1862. rođen je francuski kompozitor Ašil Klod Debisi (Achille-Claude Debussy), tvorac muzičkog impresionizma i utemeljitelj moderne muzike. Inspirisan simbolizmom u poeziji i impresionizmom u slikarstvu, Debisi je stvorio vlastiti muzički jezik i stil, a među njegovim najpoznatijim djelima su klavirske "Arabeske", "Bergamska svita", "Dječiji kutak", orkestarska "Popodne jednog fauna", "Nokturno" i "More", opera "Peleas i Melisanda", te vokalna ostvarenja poput "Pet Bodlerovih pjesama".

Na isti dan 1864. godine potpisana je Ženevska konvencija o zaštiti ranjenika u ratu, čime je postavljen temelj za osnivanje Crvenog krsta. Godinu 1891. obilježila je smrt češkog pisca Jana Nerude, koji je odigrao ključnu ulogu u formiranju češkog realizma i borbi protiv malodušnosti sunarodnika podleglih njemačkom kulturnom utjecaju. Među njegovim najpoznatijim djelima su "Malostranske pripovijetke", "Kosmičke pjesme" i "Balade i romanse".

Godine 1935. rođena je Edna Eni Pru (Annie Proulx), američka književnica i dobitnica Pulitzerove nagrade 1994. za djelo "Sjene iz dubine", koje je reditelj Lesi Halstrom (Lasse Hallstrom) ekranizirao 2001. godine s Kevinom Spejsijem (Spacey) u glavnoj ulozi. Pru je dobitnica i Faulknerove nagrade za "Razglednice" te dvostruka dobitnica O'Henryjeve nagrade, za "Planinu Brokeback" i "The mud below".

Na današnji dan 1942. preminuo je ruski baletski igrač, koreograf i pedagog Mihail Mihajlovič Fokin, reformator klasičnog stila igre koji je nastojao spojiti igru, muziku i slikarstvo. Mnoge njegove koreografije izvode se i danas, uključujući "Polovecke igre", "Žar-pticu", "Petrušku" i "Šeherezadu". Godine 1958. preminuo je francuski pisac Rože Marten di Gar (Roger Martin du Gard), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1937., poznat po romanima "Žan Boroa" i "Porodica Tibo" u kojima je vjerno naslikao francusko građansko društvo na početku 20. stoljeća.

Današnji dan nosi i bolno sjećanje iz najnovije historije: 1992. godine, braneći grad Sarajevo, poginuo je bosanskohercegovački heroj Ramiz Salčin, tadašnji komandant Općinskog štaba Teritorijalne odbrane Novi Grad Sarajevo. Salčin je posthumno 1994. godine odlikovan najvišim ratnim priznanjem "Zlatni ljiljan", a sahranjen je na Šehidskom mezarju "Kovači". Njegovo ime danas nose dvorana, ulica i trg u Sarajevu.

Godine 2001. preminuo je Fred Hojl (Hoyle), britanski astronom i matematičar, poznat prije svega po teoriji stelarne nukleosinteze. Hojl je odbacivao teoriju "Velikog praska", a zanimljivo je da je upravo on prvi upotrijebio taj izraz za BBC. Promovisao je i panspermiju kao izvor života na Zemlji, a osim naučnim radom, postao je poznat i kao pisac naučne fantastike. Većinu karijere proveo je na Institutu za astronomiju u Kembridžu, koji je godinama vodio kao direktor.

Na današnji dan 2010. godine preminuo je Stjepan Bobek, hrvatski fudbaler i fudbalski trener. Karijeru je započeo u zagrebačkim klubovima, a iz Građanskog (Dinama) je 1945. prešao u beogradski Partizan, za koji je odigrao ukupno 471 utakmicu i postigao 417 golova. Bobek je osvojio dva prvenstva bivše SFR Jugoslavije (1946./47. i 1948./49.) i četiri kupa.