Satove vraćamo unazad: noć kad spavamo sat duže

U noći sa subote, 24. oktobra, na nedjelju, 25. oktobra 2026. godine, prelazimo na zimsko računanje vremena. Kazaljke se u nedjelju u 3 sata ujutru vraćaju sa 3.00 na 2.00 — tako te noći dobijamo sat više za spavanje, ali će od narednih dana mrak padati sve ranije.

Ustajati usred noći radi podizanja satova većina nas neće morati: telefoni, računari i ostali uređaji spojeni na internet promijenit će vrijeme sami. Ruku treba zadataći samo zidnim i ručnim satovima, kao i onima na pojedinim kućnim uređajima i u automobilima.

Zašto se sat i dalje mijenja

Dvaput godišnje mijenjamo vrijeme: kada marta istekne posljednja sedmica, kazaljke idu unaprijed zbog ljetnjeg računanja, a u oktobru ih vraćamo unazad. Pomjeranje sata historijski je vezano za bolje iskorištavanje dnevne svjetlosti, ali već dugo traje debata da li ta praksa danas ima smisla.

Prijedlog o ukidanju sezonskog pomjeranja sata podržala je Evropska unija već 2019. godine, ali države članice nikad se nisu dogovorile koje bi vrijeme trajno zadržale, pa je sve ostalo po starom. Konkretnog datuma ukidanja nema, i dok se ne donese nova odluka, vrijedi uobičajeni sistem: u proljeće unaprijed, u jesen unazad.

Kako sat utiče na organizam

Čini se kao sitnica — jedan sat. Ali organizmu tih 60 minuta ponekad nije svejedno. Ritam spavanja može se privremeno poremetiti, posebno kod onih koji već imaju probleme sa snom ili ustaju jako rano. Dok nekome treba nekoliko dana za prilagodbu, drugi promjenu uopšte ne primijete.

Proljeće je teže, jesen mnogima padne lakše jer donosi dodatni sat. Naknada za to jeste manje svjetla poslije podne: sunce će zalaziti ranije, pa će se dani vrlo brzo primjetno skratiti.