Senad Redžić za "Avaz": Isti AI alati svima, ali ne isti napredak

Za deset godina vještačka inteligencija bit će dio posla, škole i ordinacije, toliko uobičajena da ćemo je koristiti a da toga nismo ni svjesni, smatra Senad Redžić, inženjer zaposlen u njemačkoj industriji koji predaje na HFT-u u Stuttgartu. Isti alati, kaže, bit će dostupni svima, ali neće svima donijeti isto.

"Historija tehnološkog razvoja pokazuje da dostupnost iste tehnologije ne donosi nužno jednak napredak", rekao je Redžić.

Rizik i prilika za BiH

Ni najrazvijenije kompanije, napominje on, još nisu sigurne kako najbolje iskoristiti AI. Njemačka ima vrhunske inženjere i novac, "ali to ne znači da svako ulaganje u AI donosi očekivane rezultate". Projekat koji djeluje jednostavno može tražiti mjesece dodatnog rada prije prve koristi, zbog nepovezanih podataka, složenih procesa i strogih zahtjeva za sigurnost.

"U konačnici, tehnologija mora opravdati novac koji je u nju uložen", naglasio je.

Rizik za BiH je, upozorava Redžić, da 2035. bude tehnološki mnogo povezanija nego danas, a da privreda i dalje zavisi od proizvoda razvijenih drugdje. Ipak, optimističan scenarij smatra "sasvim ostvarivim".

"Razvojem AI-ja smanjuju se troškovi pojedinih aktivnosti koje su ranije zahtijevale velike timove. To otvara mogućnost da nekoliko izuzetno dobrih inženjera iz BiH razvije proizvod konkurentan na međunarodnom tržištu", rekao je.

Manje posla za početnike

Mladi su, objašnjava on, tradicionalno sticali iskustvo kroz jednostavnije poslove, postepeno preuzimajući složenije odgovornosti. Upravo te početničke zadatke vještačka inteligencija sve uspješnije obavlja.

Ako se trend nastavi, kompanije bi mogle smanjiti zapošljavanje početnika, "što otvara ozbiljno pitanje kako ćemo obrazovati novu generaciju iskusnih stručnjaka". Redžić očekuje da će to do 2031. postati jedna od važnijih tema na tržištu rada.

Pritisak bi mogao osjetiti i domaći IT sektor, koji se godinama oslanjao na naplatu po radnom satu.

"Kada se vrijeme potrebno za određeni zadatak značajno smanji, kupci prirodno počinju više pažnje posvećivati konačnom rezultatu i vrijednosti isporučenog rješenja", objasnio je, dodajući da će specijalizacija i vlastiti proizvodi biti sve važniji.

Na odluku o preseljenju, napominje, utiču i drugi faktori. "Ljudi pri odluci o preseljenju razmišljaju i o obrazovanju djece, zdravstvenoj zaštiti, pravnoj sigurnosti i ukupnom kvalitetu života", kazao je.

Prvo osnove, pa strategija

Na pitanje šta država mora uraditi sada, Redžić je oprezan prema velikoj nacionalnoj AI strategiji.

"Teško je očekivati napredne automatizovane usluge u sistemu u kojem institucije još uvijek ne mogu jednostavno razmjenjivati podatke", kaže on. Prioritet su, dodaje, povezivanje institucija, elektronska identifikacija i digitalna sigurnost, na šta godinama upozorava i Evropska komisija.

Veliki potencijal vidi i u stručnjacima iz dijaspore, koji bi mogli uključiti studente u međunarodne industrijske projekte, po uzoru na saradnju univerziteta i industrije u Stuttgartu.

"Stručnjak koji živi u Njemačkoj, Švedskoj ili Švicarskoj može svojim iskustvom značajno doprinijeti BiH i bez fizičkog povratka", rekao je.

Mladima na kraju savjetuje snažne temelje u struci, matematici, logici i jezicima.

"Dubinsko razumijevanje vlastite struke, sposobnost prosuđivanja i odgovornost za donesene odluke ostat će ono što razlikuje vrhunske stručnjake", zaključio je.