Skoro polovina svjetskih farmera svake godine bude otrovana pesticidima

Razmjere trovanja pesticidima među poljoprivrednim radnicima daleko su veće nego što se ranije pretpostavljalo, pokazuje nova studija objavljena u srijedu u naučnom časopisu Frontiers in Public Health. Istraživanje, koje je naručila organizacija Pesticide Action Network, analiziralo je javno dostupne podatke u periodu od 2006. do 2023. godine i došlo do procjene da se godišnje bilježi između 402 i 433 miliona slučajeva nenamjernog akutnog trovanja pesticidima među farmerima i poljoprivrednim radnicima.

S obzirom na to da na svijetu ima oko 934 miliona ljudi koji se bave poljoprivredom, to znači da je otprilike 46 posto njih svake godine izloženo trovanju. Najviše slučajeva zabilježeno je u južnoj Aziji, potom u jugoistočnoj Aziji i istočnoj Africi. Najviša nacionalna stopa trovanja registrovana je u Burkina Fasu u zapadnoj Africi, gdje je čak 84 posto farmera i poljoprivrednih radnika prijavilo simptome trovanja.

Jedanaest hiljada smrtnih slučajeva godišnje

Studija je takođe utvrdila da od trovanja pesticidima godišnje umre oko 11.000 ljudi, od čega se skoro 60 posto smrtnih slučajeva dešava u Indiji. Jayakumar Chelaton, izvršni direktor organizacije Pesticide Action Network India, ocijenio je da istraživanje razotkriva krizu koja se više ne može ignorisati.

Autori studije pozivaju na hitno djelovanje, uključujući primjenu preporuke Ujedinjenih naroda o postepenom ukidanju visoko opasnih pesticida. Upotreba pesticida u svijetu nastavila je rasti uprkos globalnim upozorenjima — u 2023. godini korišteno je 3,8 miliona tona, što je dvostruko više nego 1990. godine.

Djeca i dugoročne posljedice nisu obuhvaćeni

Istraživanje nije uzelo u obzir izloženost pesticidima među procijenjenih 84 miliona djece koja rade u poljoprivredi, niti su razmatrani dugoročni zdravstveni efekti. Akutno trovanje pesticidima definisano je u studiji kao bilo kakva bolest ili zdravstveni efekat koji se pojavi kratko vrijeme nakon izlaganja.

Dr Sheila Willis, šefica međunarodnih programa organizacije Pesticide Action Network UK, izjavila je da, nakon što su otkriveni razmjeri trovanja, farmerima mora biti omogućen pristup sigurnijim alternativama kako bi zaštitili svoje zdravlje i zdravlje svojih porodica. Génon Jensen, izvršna direktorica organizacije Health and Environment Alliance, izrazila je zabrinutost kako zbog akutnih posljedica koje studija opisuje, tako i zbog hroničnog izlaganja kojem su izloženi poljoprivredni radnici i njihove zajednice.

Veza s Parkinsonovom bolešću

Hélène Nicora, generalna direktorica organizacije Parkinson's Europe, ukazala je na rastuće dokaze koji povezuju izloženost pesticidima s razvojem Parkinsonove bolesti, navodeći da postoje uvjerljivi dokazi da je riječ o bolesti koja je u velikoj mjeri uvjetovana okolišnim faktorima. Globalni teret ove progresivne bolesti, koja oštećuje dijelove mozga i utiče na pokretljivost i ravnotežu, u porastu je — Francuska, Njemačka i Italija već je priznaju kao profesionalnu bolest za poljoprivrednike.

Rendert Algra, holandski farmer, posvjedočio je na jednom od vebinara organizacije Friends of the Earth Europe da vjeruje kako je njegova Parkinsonova bolest povezana s pesticidima koje je koristio radeći na porodičnoj farmi u Holandiji. Kao najstariji sin, godinama je sam prskao pesticide po poljima.

Farmeri i poljoprivredni radnici pesticidima su najčešće izloženi tokom pripreme i primjene sredstava, ali i prilikom kontakta s tretiranim usjevima te kontaminiranom opremom ili odjećom. Autori studije naglašavaju da su dostupni podaci o trovanjima pesticidima i dalje nedovoljni te pozivaju na uvođenje standardizovanih protokola nadzora i prijavljivanja kako bi podaci o trovanjima postali pouzdaniji i uporedivi.