Skoro polovina svjetskih farmera svake godine bude otrovana pesticidima

Nova studija objavljena u srijedu u časopisu Frontiers in Public Health otkriva zabrinjavajuće razmjere trovanja pesticidima među ljudima koji obrađuju zemlju širom svijeta. Prema procjenama istraživača, koji su radili po narudžbi organizacije Pesticide Action Network na osnovu javno dostupnih podataka iz perioda 2006–2023, svake godine se dogodi između 402 i 433 miliona slučajeva nehotičnog akutnog trovanja među osobama koje rade na farmama.

Kada se taj broj stavi u odnos s ukupnom globalnom poljoprivrednom populacijom od 934 miliona ljudi, proizlazi da gotovo svaki drugi farmer godišnje doživi neku formu trovanja. Geografski, južna Azija prednjači po broju slučajeva, a slijede jugoistočna Azija i istočna Afrika. Na nivou pojedinačnih država, Burkina Faso u zapadnoj Africi ima najvišu stopu — oko 84 posto tamošnjih farmera prijavilo je iskustvo trovanja.

Indija s najvećim brojem smrtnih ishoda

Osim masovnog trovanja, studija ukazuje i na smrtne posljedice: procjenjuje se da od pesticida godišnje strada oko 11.000 osoba, a na Indiju otpada blizu 60 posto tih smrtnih slučajeva. Jayakumar Chelaton, izvršni direktor Pesticide Action Network India, poručio je da ovi podaci razotkrivaju krizu koju više niko ne smije zanemarivati.

Istraživački tim apeluje na hitne korake, među kojima je i provođenje preporuke UN-a za postupno povlačenje najopasnijih pesticida iz upotrebe. Globalna potrošnja pesticida, uprkos svim upozorenjima, neprestano raste — sa 3,8 miliona tona u 2023. godini udvostručena je u odnosu na 1990.

Najmlađi radnici ostali van okvira istraživanja

Jedna od ograničenja studije jeste to što nisu analizirani efekti na procijenjenih 84 miliona maloljetnika angažovanih u poljoprivrednim poslovima. Isto tako, rad se bavio isključivo kratkoročnim zdravstvenim tegobama nastalim ubrzo nakon kontakta s pesticidima, dok dugoročne posljedice nisu bile predmet analize.

Dr Sheila Willis iz organizacije Pesticide Action Network UK naglasila je da sada, kada je jasno koliko je problem raširen, farmerima treba osigurati pristup bezbjednijim metodama zaštite usjeva — kako za njih same, tako i za njihove porodice. Génon Jensen iz organizacije Health and Environment Alliance upozorila je i na hronično izlaganje pesticidima s kojim se nose poljoprivrednici i okolne zajednice, a ne samo na akutne slučajeve opisane u studiji.

Pesticidi i Parkinsonova bolest

Hélène Nicora, generalna direktorica organizacije Parkinson's Europe, skrenula je pažnju na ono što opisuje kao snažne naučne dokaze o povezanosti pesticida i nastanka Parkinsonove bolesti, ističući da sve više nalaza upućuje na to da okolišni faktori igraju ključnu ulogu. Ova progresivna bolest, koja postepeno oštećuje mozak i narušava motoriku te ravnotežu, u globalnom je porastu, a Francuska, Njemačka i Italija već su je uvrstile u kategoriju profesionalnih oboljenja za poljoprivrednike.

Holanđanin Rendert Algra na vebinaru organizacije Friends of the Earth Europe ispričao je da sumnja da mu je upravo višegodišnje prskanje pesticida na porodičnom imanju uzrokovalo Parkinsonovu bolest. Bio je najstariji sin i sam je obavljao taj posao.

Najviše rizika za zdravlje postoji u fazama miješanja i nanošenja pesticida, ali i pri dodiru s tretiranim biljkama, zaprljenom opremom ili radnom odjećom. Autori istraživanja naglašavaju da je evidencija o trovanjima još uvijek nepotpuna i pozivaju na uspostavljanje jedinstvenih standarda praćenja i prijavljivanja, kako bi se u budućnosti mogla vršiti pouzdana poređenja među državama.