Solidan rast, ali visoke cijene: Trump proganja isti problem koji je proganjao Bidena

Bijela kuća se suočava s dilemom koja zvuči poznato: ekonomski pokazatelji nisu nužno loši, ali raspoloženje građana jeste. Ta nesrazmjera proganjala je Bidena 2024. godine, kada solidni makroekonomski podaci nisu uspjeli uvjeriti mnoge birače da ekonomija radi u njihovu korist. Posljednji izvještaj o inflaciji prije međuizbornih izbora potvrdio je ono što birači već znaju — cijene su i dalje visoke.

Rast američke ekonomije od 2,2 posto po standardima mnogih razvijenih zemalja bio bi respektabilan — Njemačka, na primjer, teško da je uspjela postići sličan zamah — a stabilna stopa nezaposlenosti od 4,2 posto teško sugerira ekonomiju u slobodnom padu. Berza je blizu rekordnih nivoa. Tokom kampanje 2024. godine Trump je biračima obećao brzo olakšanje od rastućih cijena, međutim cijene nastavljaju rasti.

Rast zarada ne prati rast cijena

Dio problema je u tome što zarade ne prate poskupljenja. Prosječna satnica porasla je za tri posto u posljednjoj godini, dok su ukupne potrošačke cijene skočile 3,7 posto. To pomaže objasniti zašto ankete i dalje pokazuju da birači Trumpu daju loše ocjene za upravljanje ekonomijom — Trump je pobijedio na izborima obećavši da će srediti troškove života, a cijene su nastavile rasti.

Trump tvrdi da je od Bidena naslijedio ekonomski nered i kao dokaz da njegova politika djeluje navodi snažan rast, investicije i rezultate berze. Nakon posljednjeg izvještaja o inflaciji portparol Bijele kuće Matthew Middleton izjavio je da je "agresivna ekonomska agenda orijentisana na rast" administracije ublažila "Bidenuovu inflacijsku krizu". Trumpov saveznik i ekonomski komentator Larry Kudlow trenutno širenje opisao je kao "najveću priču koja nikad nije ispričana", tvrdeći da "niko ne dobija otkaz".

Isti jezik, različita značenja

Iskusna demokratska anketarka Celinda Lake smatra da problem počinje time što ekonomisti i birači istim riječima opisuju različite stvari. "Kada ekonomisti kažu da je inflacija pala, misle da se smanjila stopa rasta. Kada birači kažu da je inflacija pala, misle da se cijena vratila na ono što je bila. Pa naravno da se nikad ne vraća", objasnila je Lake, koja je savjetovala Bidenuovu kampanju 2020. godine, ali nije učestvovala u izbornoj 2024.

Birači, kaže ona, ekonomiju procjenjuju kroz lično iskustvo, a ne kroz ekonomske pokazatelje. "Ne možete se prepirati s ljudima o njihovoj ličnoj stvarnosti", rekla je Lake. Brojke govore samo dio priče — percepcije mogu biti važnije od podataka.

Različiti uzroci, isti politički učinak

Uzroci današnjeg nezadovoljstva ipak su drugačiji. Biden se borio s posljedicama pandemije covida i poremećajima u lancima snabdijevanja — silama koje su uglavnom bile izvan njegove kontrole. Trump se suočava s višim cijenama energije povezanim s sukobom SAD-a i Izraela s Iranom te s posljedicama vlastitih trgovinskih i imigracijskih politika. Neki ekonomisti smatraju da su današnje više cijene barem dijelom rezultat tih politika.

"Inflacija se jasno može pratiti do Donalda Trumpa", tvrdi ekonomist sa Univerziteta u Marylandu Peter Morici, koji je blizak republikancima. Trumpove "carine Dana oslobođenja", najavljene u aprilu 2025. godine, povećale su troškove za potrošače — studija Federalnih rezervi New Yorka pokazala je da su podigle cijene potrošačkih dobara za oko 2,9 posto. Učinak bi bio i veći da Trump kasnije nije suspendovao dio carina, postigao nove trgovinske sporazume i da Vrhovni sud nije blokirao korištenje hitnih ovlaštenja za uvođenje mnogih drugih. Zatim je uslijedio novi šok: sukob s Iranom podigao je cijene nafte, poskupjelo je gorivo, a kućni budžeti došli su pod dodatni pritisak.

Bijela kuća kao dokaz da administracija isporučuje rezultate američkim porodicama navodi smanjenje poreza, rast zaposlenosti i niže cijene lijekova na recept, a sve se više priklanja mjerama kojima bi ublažila pritisak. Trump je pozvao na uvođenje plafona kamatnih stopa na kreditne kartice i predložio isplatu od 5.000 dolara američkim odraslim osobama ako republikanci zadrže kontrolu nad Kongresom.

Politička stvarnost, međutim, poznata je objema stranama: kada su birači zabrinuti zbog cijena, argumenti o solidnom rastu i niskoj nezaposlenosti rijetko su dovoljni. Birači ekonomiju ne mjere brojkama BDP-a ni rekordima berze, već računom u supermarketu, cijenom goriva i time mogu li plaćati račune. Biden nikada nije pronašao način da premosti jaz između ekonomskih pokazatelja i ekonomske percepcije. Ključno pitanje pred međuizbore jeste može li to Trump.