SpaceX je sada „infrastrukturna kompanija“ koja ubrzano uvodi umjetnu inteligenciju

Dugo je SpaceX bio sinonim za razvoj sve većih raketa koje se mogu višekratno koristiti. To se počelo mijenjati u posljednjoj deceniji uvođenjem Starlinka, a promjena se ubrzala u posljednjih 18 mjeseci otkako se kompanija okrenula podatcima i umjetnoj inteligenciji. O tome je prošle sedmice na konferenciji UP.Summit na Floridi govorio Kiko Dontchev, potpredsjednik SpaceXa za lansiranja.

„Kada danas govorim o SpaceXu, da, mi smo raketna kompanija, ali fundamentalno smo u ovom trenutku infrastrukturna kompanija", rekao je Dontchev. „Gradimo infrastrukturu na Zemlji i u niskoj Zemljinoj orbiti, uskoro na Mjesecu, a na kraju i na Marsu."

Umjetna inteligencija u svakom segmentu rada

Ranije ove godine SpaceX je preuzeo xAI, drugu kompaniju osnivača Elona Muska. Dontchev, koji je u kompaniji 16 godina, rekao je da su inženjeri već koristili alate te kompanije, ali da je usvajanje umjetne inteligencije ovogodišnjim ubrzanjem „za razliku od svega što je ikada vidio u kompaniji". Zadaci koji su ranije zahtijevali sate ili dane sada se, kaže, obavljaju za sekunde ili minute.

Umjetna inteligencija koristi se, navodi, na svim nivoima kompanije, uključujući tehničare i njihove vođe. Kao primjer naveo je uveliko automatizovano otkrivanje stranog materijala (FOD) u dijelovima zrakoplovne industrije, koji može izazvati katastrofalna oštećenja motora i drugih komponenti svemirskih letjelica. Inspektori takav materijal, objasnio je, pronalaze s oko 94 posto uspješnosti, dok AI asistent Grok, analizirajući isti video, postiže 99,9 posto. Slična automatizacija vizuelnih pregleda uvedena je i za druge proizvode, poput korisničkih terminala Starlink.

Falcon 9 ide u penziju

Falcon 9, koji dominira svjetskim lansiranjima deceniju, čvrsto je na putu penzionisanja. Dontchev je objasnio da kompanija nikada nije riješila problem ponovne upotrebe drugog stepena rakete, koji se na svakom ljetu baca. „Falcon 9 volim srcem. Lansirao sam ih mnogo, zapravo sve. Ali raketa nije potpuno višekratna. Sa Starshipom ćemo hvatati i prvi i drugi stepen", rekao je.

Djelimično upotrebljiva raketa, dodao je, može podnijeti stotinu lansiranja godišnje. Ali za kompaniju koja želi hiljade, a možda jednog dana i 10.000 lansiranja godišnje, proizvodnja novog drugog stepena za svaki let nije održiva.

Značajno je i da se Dontchev manje fokusirao na nosivost Starshipa, a više na produktivnost po lansiranju. Prvi orbitalni let Starshipa krajem septembra nosio je veće satelite Starlink V3 — ta je misija ukupno prenosila 10 puta veći propusni opseg Starlink tereta koji lansira jedan Falcon 9. Lansiranje iz Floride, dodao je, dodatno će povećati kapacitet u odnosu na Teksas jer nudi povoljnije putanje prema određenim orbitama, čime se izbjegava trošenje goriva na maneuvre skretanja. Jedno lansiranje Starshipa iz Floride moći će nositi i do 20 puta veći propusni opseg od jednog Falcona 9.

Infrastruktura lansirnog tornja za Starship na kompleksu 39A Kennedy Space Centera gotovo je završena, a kompanija razvija još dvije lansirne rampe na Floridi. „Rampa 39A je efektivno završena", rekao je Dontchev. „Boostere i brodove ćemo prevoziti teglenicom do Capea. Nadamo se da ćemo prve prevoze obaviti u decembru, a možda čak i poletjeti do kraja godine."

Starship se, očito, optimizuje za potrebe samog SpaceXa. Šta je, međutim, s komercijalnim klijentima koji su posljednjih deset godina računali na rakete Falcon 9? Dontchev se u obraćanju nije osvrnuo na raširenu zabrinutost u američkoj komercijalnoj svemirskoj industriji i šire da SpaceX nije krenuo u zamjenu kapaciteta Falcona 9. Više izvora navodi da SpaceX narednih godina zadržava lansiranja Starshipa za vlastite potrebe, potencijalno i za NASA i druge vladine klijente.

Od osnivanja SpaceXa 2002. godine zajednica entuzijasta svemirskih letova okupljala se oko kompanije zbog Muskove vizije čovječanstva kao višeplanetarne vrste, počevši od naseljavanja Marsa, ali je u toj grupi rasla zabrinutost da kompanija odstupa od te vizije. Iako je Musk nedavno gotovo prestao govoriti o slanju ljudi na Mars, a okrenuo se orbitalnim data centrima sa stotinama hiljada solarnih satelita koji bi korisnicima na Zemlji pružali računarske usluge, Dontchev je insistirao da naseljavanje Marsa ostaje dio težnji kompanije. Umjetna je inteligencija, rekao je, ključni alat za ubrzanje inovacija — bez nje bi SpaceX još stigao do Mjeseca i Marsa, ali će s njom stići „mnogo brže".