Srednjoškolci ne odustaju: barikade ostaju uprkos vladinim mjerama

Francuski srednjoškolci trebaju nastaviti s barikadiranjem škola i uličnim protestima, poručio je u ponedjeljak srednjoškolski sindikat Les Lycéens, nakon što je vlada najavila paket obrazovnih mjera kojima pokušava okonjati krizu.

„Danas smo za pregovaračkim stolom, u mogućnosti smo da pregovaramo s vladom“, izjavio je Pierre Sourzat iz organizacije Les Lycéens za televiziju France Info. Po njegovim riječima, riječ je o „odnosu snaga“ i potrebno je nastaviti mobilizaciju kako bi se ostvarilo što više zahtjeva.

Šta je vlada ponudila

Vlada je predstavnicima srednjoškolaca najavila da će ograničiti broj učenika u pojedinim razredima i preispitati sistem prijavljivanja na univerzitete. Ministar obrazovanja Édouard Geffray saopćio je da će u 50 posto škola u najsiromašnijim područjima razredi prve godine srednje škole za petnaestogodišnjake biti ograničeni na 28 učenika, a od sljedeće godine pravilo će se primjenjivati na sve srednje škole. Najavljeno je i otvaranje novih nastavničkih mjesta te revizija sistema mature. Sourzat je, međutim, ocijenio: „Želimo mjere, a ne polovične mjere.“

Platforma za prijave na univerzitete Parcoursup, koja se opisuje kao neprozirna i nepravedna, bit će izmijenjena 2027. godine, a zamijenit će je novi sistem 2028, prema vladinim najavama. Parlament će o temi raspravljati u srijedu, a ministar visokog obrazovanja Philippe Baptiste najavio je 15.000 dodatnih studentskih mjesta, s fokusom na strukovne studijske programe.

Učenici su tražili kraj nedostatka nastavnika i osoblja te popravke derutnih školskih zgrada, u kojima su se urušavali plafoni, pojavljivala vlaga i plijesan, bile pokvarene toaletne školjke, a nedostajale stolice i prozori koji se zatvaraju. Geffray je priznao da su neke škole toliko zapuštene da „nisu podobne“ za nastavu te najavio vladin kredit regionalnim vlastima u iznosu od četiri milijarde eura za početak popravki.

„Ići ćemo dokle god treba“

Louis Letoublon, koji je u ime organizacije Les Lycéens prisustvovao sastanku s premijerom Sébastienom Lecornuom, poručio je: „Bravo srednjoškolcima koji su demonstrirali. Nešto smo i dobili: vlada se boji i zna da mora nešto uraditi i saslušati nas.“ Dodao je da nisu svi zahtjevi ispunjeni te da će protesti trajati „dokle god treba“.

Riječ je o najvećem omladinskom protestnom pokretu u Francuskoj posljednjih godina, koji je prije više od pet sedmica počeo blokadama srednjih škola u septembru, a kojem su se pridružili sindikati i demonstranti nezadovoljni životnim troškovima na redovnim masovnim protestima subotama.

Nekoliko djece je osakaćeno ili teško ranjeno tokom protesta, navodno policijskim eksplozivnim sredstvima, a stotine djece je uhapšeno i zadržano u policijskom pritvoru. Nakon najgoreg dana nasilja u godinama, 17. oktobra, kada je dolazilo do pljački, požara i vandalizma nad državnim zgradama, vlasti su pooštrile sigurnosne mjere i ograničile proteste. U nekim gradovima uvedeni su policijski sat i zabrana okupljanja, a protestne rute su u subotu pomjerene ka periferijama gradova, gdje su demonstracije prošle uglavnom mirno.

Ministar unutrašnjosti Laurent Nuñez upozorio je na novu pojavu u gradovima poput Nice i Montpelliera, gdje su, kako je rekao, ultradesničarske grupe u „organizovanim formacijama“ ciljale demonstrante. Jedanaest osumnjičenih će se naći pred optužnicom.

Macron: 31. oktobar „dan rizika“

Predsjednik Emmanuel Macron rekao je u ponedjeljak, tokom posjete Marseilleu, da će ulični protesti širom zemlje vjerovatno potrajati te da će i naredni dan demonstracija, 31. oktobar, biti „dan rizika“. Poručio je da se pljačke i vandalizam od 17. oktobra nikada ne smiju ponoviti te da nije normalno da zemlja bude „u takvom stanju previranja“ šest mjeseci prije predsjedničkih izbora.

Macron, čiji mandat ističe u proljeće, dok ultradesničarska liderka Marine Le Pen vodi u anketama, rekao je policajcima: „Nastavit ćemo držati liniju. Ako svi dobro obavimo svoj posao, ovaj pokret će se smiriti – jer ćemo odgovoriti na legitimna očekivanja i jer će red biti održan. Ali ništa nije zagarantovano.“ Vlasti su priznale propuste u bezbjednosti i obavještajnom radu koji su omogućili sukobe 17. oktobra.