Stariji Evropljani osam puta bogatiji od mladih, pokazuje istraživanje ECB

Studentski protesti koji su u septembru počeli u Francuskoj proširili su se na više od 11 evropskih država, a ljutnja raste zbog visokih stanarina i cijena goriva te rezanja javnih službi. Mnogi mladi demonstranti rekli su da više ne očekuju da će živjeti bolje od svojih roditelja, a podaci o imovini domaćinstava pokazuju veliku razliku između generacija.

Prema istraživanju „Household Finance and Consumption Survey" Evropske centralne banke (ECB) iz 2023. godine, domaćinstva na čelu s osobom mlađom od 35 godina imaju medijalnu neto imovinu od oko 25.000 eura (27.870 dolara). Domaćinstva na čelu s osobama starosti od 55 do 64 godine imaju medijalnu neto imovinu od oko 208.000 eura (231.882 dolara) — više od osam puta više.

Gdje je jaz najveći

Istraživanje, koje ECB i nacionalne centralne banke provode od 2010. godine, mjeri neto imovinu, koja obuhvata nekretnine, automobile, vrijednosne predmete i ušteđevinu, umanjene za dugove. U 22 posmatrene zemlje osobe mlađe od 35 godina drže svega 2,8 odsto ukupne imovine domaćinstava, dok generacija od 55 do 64 godine posjeduje najveći udio — 24 odsto.

Najmanji udio mladih zabilježen je u Finskoj, gdje drže samo 0,8 odsto imovine domaćinstava, dok stariji od 55 godina posjeduju više od 71 odsto. Mali udjeli mladih zabilježeni su i u Irskoj (1,4 odsto), Austriji (1,6 odsto), Grčkoj (1,8 odsto) i Njemačkoj (2 odsto).

U centralnoj i istočnoj Evropi imovina je ravnopravnije raspoređena. U Litvaniji mladi drže 13,2 odsto imovine naspram 15,9 odsto za generaciju od 55 do 64 godine. Njihov udio iznosi 12,3 odsto u Hrvatskoj, 10,1 odsto u Slovačkoj i 9,8 odsto u Estoniji. Izvan ta dva regiona izuzetak je Malta sa 11,1 odstom.

Rastući stambeni troškovi mnogim mladima onemogućavaju život kakav su mogli priuštiti njihovi roditelji i djedovi i bake. „Ono što smo vidjeli jeste vrlo snažan rast cijena stanovanja, i na tržištu najma i na tržištu kupovine nekretnina", rekla je Evelyn Astor iz European Social Observatory za emisiju Counting the Cost. Prema njenim riječima, to pojačava osjećaj nejednakosti jer se obične porodice muče da plate stanarinu ili kupe dom, dok bogati s kapitalom ostvaruju značajne investicije na evropskom stambenom tržištu.

Život skuplji za dvije trećine od 2000. godine

Cijene svakodnevnih dobara i usluga — hrane, energije, prijevoza i računa — u evrozoni, Mađarskoj i Češkoj porasle su za 67,2 odsto od 2000. godine, pokazuju podaci Eurostata, statističke agencije EU. Njen harmonizovani indeks potrošačkih cijena službena je mjera troškova svakodnevnih dobara i usluga u Uniji.

Od svih posmatranih zemalja najveći rast zabilježila je Mađarska, gdje su se cijene više nego utrostručile. Istočnoevropske zemlje pogodile su najveće cijene rasta, posebno od 2022. godine i početka ruske invazije na Ukrajinu, budući da su mnoge ovisile o ruskoj energiji. Do te godine cijene su u prosjeku rasle oko 2 odsto godišnje, a onda je inflacija u EU skočila na 9,2 odsto, prvenstveno zbog troškova energije. Inflacija se od tada smirila, ali rast cijena izazvan pandemijom COVID-19 i ratom u Ukrajini nije preokrenut.