Studija: Više od trećine beba s dijagnozom alergije na kikiriki zapravo nije alergično

Dijagnoza alergije na kikiriki u prvoj godini života obično znači višegodišnje izbjegavanje te namirnice ili liječenje kojim se gradi tolerancija. Nova studija, međutim, sugerira da više od trećine beba za koje se smatralo da imaju tu alergiju može prestati reagovati na kikiriki već nekoliko mjeseci nakon dijagnoze.

Istraživanje je objavljeno u časopisu The Journal of Allergy and Clinical Immunology: In Practice. Tim naučnika proveo je nadzirane testove jedenja hrane kod beba s dijagnosticiranom alergijom na kikiriki — davali su im postepeno povećavajuće količine proteina kikirikija kako bi potvrdili postoji li alergija.

Kako je istraživanje sprovedeno

Istraživači su između aprila 2024. i oktobra 2025. retrospektivno pregledali medicinske kartone 1.275 beba upućenih u australske javne bolnice nakon reakcije na kikiriki prije prvog rođendana. Prvi pregled kod alergologa bebe su prošle u medijani od 10 mjeseci starosti. Za početnu dijagnozu bilo je potrebno da dijete ima historiju alergijske reakcije na kikiriki i dokaz senzibilizacije na alergijskom testu — kožnom testu uboda ili krvnim testovima koji otkrivaju antitijela na proteine kikirikija.

Od ukupnog broja, njih 778 prošlo je test jedenja hrane oko šest mjeseci nakon prve zabilježene reakcije, u medijani od 13 mjeseci starosti. Dobili su do sedam postepeno povećavajućih doza proteina kikirikija — od 15 do 1.300 miligrama — u intervalima od 15 minuta, dok je medicinsko osoblje pratilo znakove reakcije. Njih 271, gotovo 35 posto, završilo je test bez ikakve reakcije.

„Ova stopa je mnogo veća nego što smo mislili", izjavio je koautor studije dr. Timothy Brettig, pedijatrijski alergolog iz australskog Nacionalnog centra za izvrsnost u alergijama, za Live Science.

Zašto testovi kod beba nisu pouzdani

„Djeca mlađa od godinu dana zanimljiva su grupa, jer im se imuni sistem još brzo razvija, a postojeći alergijski testovi možda ne odražavaju dobro njihovo alergijsko stanje", objasnila je dr. Alexandra Santos, profesorica pedijatrijske alergije na King's College London, koja nije učestvovala u istraživanju. Takvi testovi mogu ukazati na senzibilizaciju, ali ne potvrđuju nužno da će beba stvarno reagovati kad pojede hranu, a mogu dati i lažno pozitivne rezultate.

U studiji je 507 beba ipak reagovalo tokom testa, a 61 od njih razvila je anafilaksiju — tešku, potencijalno po život opasnu alergijsku reakciju — te je liječena epinefrinom, hormonom koji se nalazi u EpiPenovima.

Preporuke stručnjaka

„Ovo je odličan rad. Poruka je da se ozbiljno razmisli o nadziranom oralnom testu jedenja hrane kada je dijagnoza alergije na kikiriki kod bebe nesigurna", rekao je dr. Drew Bird, pedijatrijski alergolog sa University of Texas Southwestern Medical Center, koji nije učestvovao u studiji.

Bird je istakao da bi test, idealno, trebalo uraditi prije početka oralne imunoterapije — liječenja u kojem pacijent redovno uzima pažljivo odmjerene količine hrane na koju je alergičan, a koje se postepeno povećavaju pod liječničkim nadzorom, s ciljem da tijelo izgradi toleranciju i smanji rizik od reakcija zbog slučajnog izlaganja. Početna doza te terapije, inače, često se određuje sličnim oralnim testom kao onim korištenim u ovoj studiji, pa bi taj test teorijski pomogao otkriti treba li djetetu liječenje uopće.

Bird je upozorio da testove jedenja hrane smiju provoditi samo certificirani alergolozi-imunolozi i iskusni alergološki tim, u okruženju opremljenom za liječenje anafilaksije.

Santos je dodala da bi, u idealnom svijetu s neograničenim resursima, svi pacijenti osim onih s historijom teških reakcija trebali proći test radi postavljanja dijagnoze. Budući da to nije slučaj, porodicama beba s nesigurnom dijagnozom može se savjetovati izbjegavanje kikirikija dok čekaju formalni test. No, u međuvremenu bi mogle propustiti priliku da pomognu djetetu da razvije toleranciju i time povećati rizik da alergija perzistira.

Testovi jedenja hrane trebali bi imati prioritet kod beba čija je dijagnoza alergije nesigurna, rekla je Santos. To uključuje bebe s niskim nivoom antitijela specifičnih za kikiriki u krvi ili s malim promjenama na kožnom testu uboda.