Sud u Zenici sutra razmatra zahtjev za stečaj „Toplane“

Općinski sud u Zenici sutra će održati ročište na kojem razmatra zahtjev kompanije „Toplana“ d.o.o. Zenica za otvaranje stečaja nad tom kompanijom. Nakon gašenja integralne proizvodnje u pogonima Nova Željezara Zenica (NŽZ), jedini kupac toplotne energije „Toplane“ ostalo je JP „Grijanje“ Zenica.

„Toplana“ je, prema riječima direktora Harisa Polutana, prijavila 3,1 milion KM potraživanja od NŽZ-a, nad kojom je 12. augusta ove godine otvoren stečaj. Za 8. decembar zakazano je ispitno-izvještajno ročište na koje će biti pozvani svi vjerovnici koji su prijavili svoja potraživanja, kao i stečajni upravnik Jasmin Hadžirašidović iz Zenice.

Kako je „Toplana“ došla do stečaja

Problemi su počeli gašenjem Koksare u aprilu 2024. godine, kada je „Toplana“ u tadašnjem pogonu ArcelorMittala Zenica (AMZ) ostala bez koksnog plina, jednog od energenata. Protekle dvije sezone radili su na bazi visokopećnog i zemnog plina, a gašenjem integralne proizvodnje izgubili su i visokopećni plin. Toplotna energija za zagrijavanje Grada Zenica sada se proizvodi isključivo upotrebom zemnog plina.

Vlasničku strukturu „Toplane“, kako je kazao Polutan, čine NŽZ u stečaju s 65 posto udjela, Grad Zenica s 20 posto i korporacija „ArcelorMittal“ s 15 posto udjela.

Posljedice za građane već su vidljive. JP „Grijanje“ je, nakon prošlogodišnjeg uvećanja za 20 posto, za ovu grijnu sezonu drastično uvećalo račune — fizička lica za zagrijavanje kuća i stanova plaćat će dodatnih 35 posto skuplje grijanje uz subvenciju Grada Zenica do kraja tekuće godine, dok će poslovni subjekti plaćati čak 106 posto više.

Zaduženje i mjenična blokada

Polutan je podsjetio da je „Toplana“ pri osnivanju imala kreditno zaduženje kod EBRD banke, a sudužnik kredita bila je korporacija „ArcelorMittal“. Kada je ta korporacija odlučila prodati postrojenja u Zenici, htjela se osloboditi i sudužništva, pa je „Toplana“ uzela kredit kod ASA banke, nadajući se da će se koncept zasnovan na integralnoj proizvodnji nastaviti.

Međutim, kako navodi Polutan, integralna proizvodnja je zaustavljena, a u aprilu ove godine na naplatu je došla prva rata kredita koju „Toplana“ nije mogla platiti prije svega zbog izostalih naplata dospjelih faktura od NŽZ-a. Banka se tada obratila sudužniku, koji je platio prvu ratu. Potom je banka cijeli kredit proglasila dospjelim i ponovo se obratila sudužniku, koji je platio i cijeli iznos — 26.000.000 KM.

Taj je sudužnik, podvlači Polutan, naslijedio hipoteku i mjenice koje je imala banka te aktiviranjem mjeničnog naplaćivanja „praktički blokirao Toplanu do potpune naplate“. Kompanija je tako, dodaje, finansijski blokirana, bez mogućnosti bilo kakvog poslovanja, zbog čega je direktor bio prinuđen predati zahtjev za otvaranje stečajnog postupka.

Plaće osigurao „Grijanje“, rješenje u novom aranžmanu

Nakon gašenja integralne proizvodnje u pogonu NŽZ-a i završetka prošle grijne sezone, „Toplana“ proteklih pola godine nije imala prihode. Plaće za 52 zaposlena za august i septembar osiguralo je JP „Grijanje“ Zenica, koje je osiguralo i sredstva za nabavku zemnog plina te repromaterijala za hemijsku pripremu vode. Ovogodišnja grijna sezona počela je nekoliko dana kasnije zbog neusvajanja odluke o cijeni grijanja za sezonu 2026/2027.

„Toplana“ je, napominje Polutan, 80 posto prihoda ostvarivala od AMZ-a, kasnije NŽZ-a, a gašenjem integralne proizvodnje taj je prihod izostao. NŽZ se, također, dodatno ogradila od bilo kakvog dodatnog finansiranja „Toplane“.

Sudužnik koji je plaćanjem cijelog iznosa kredita naslijedio hipoteku i mjenicu ujedno je i većinski vlasnik NŽZ-a — „H&P“ Zvornik iz grupacije „Pavgord“ iz Foče. Jedino rješenje za nastavak rada „Toplane“, dodaje Polutan, jest realizacija pravnog aranžmana s JP „Grijanje“ Zenica, koji je dogovoren uz saglasnost predstečajnog upravnika Jasmina Hadžirašidovića.