Sukobi, skupa gnojiva i klima prijete potresu na svjetskom tržištu hrane

Globalni sistem proizvodnje hrane nalazi se pod snažnim pritiskom zbog oružanih sukoba, poremećaja u snabdijevanju gnojivima i gorivom te klimatskih ekstrema, upozoravaju analitičari Financial Timesa i S&P Global Institutea. Prema njihovim procjenama, svijetu prijeti ozbiljan poremećaj kakav bi osjetile čak i najbogatije ekonomije.

Hormuški moreuz kao usko grlo

Svjetska poljoprivreda u velikoj mjeri zavisi od stabilne nabavke prirodnog plina i sumpora, koji su osnova proizvodnje gnojiva, zatim od dizela za mehanizaciju i transport te od nesmetanog pomorskog saobraćaja. Ratna dešavanja na Bliskom istoku trenutno narušavaju sve te pravce snabdijevanja.

Ključni problem je Hormuški moreuz, kroz koji u normalnim okolnostima prolazi oko trećina svjetske trgovine ureom, najzastupljenijim azotnim gnojivom, blizu pedeset posto sumpora potrebnog za rast biljaka i petina ukupnih zaliha amonijaka. Kao posljedica rata u regiji, izvoz sumpora kroz ovaj moreuz u drugom kvartalu 2026. pao je za 39 posto u odnosu na isti period prethodne godine, a cijena sumpora je u jednom trenutku udvostručena i popela se na 1.000 dolara po toni.

Manjak plina i dizela

Nedostatak ukapljenog prirodnog plina direktno smanjuje kapacitete proizvodnje uree, što najviše pogađa zemlje Južne Azije. U Bangladešu je zbog manjka plina četiri od ukupno pet postrojenja za proizvodnju uree obustavilo rad još u martu 2026. godine. Proizvođači iz Zaljeva ključni su izvor uree za Indiju, a uvozni LNG čini temelj čak 85 posto njene domaće proizvodnje tog gnojiva.

Izvoz dizela sa Bliskog istoka između jula 2025. i jula 2026. smanjen je za više od pedeset posto. Dodatni udarac predstavljali su ukrajinski napadi na ruske rafinerije i moskovske zabrane izvoza, kojima su u potpunosti zaustavljene ruske isporuke koje su ranije dostizale milion barela dnevno. Suočeni s visokim troškovima, ratari biraju između manjih količina gnojiva ili smanjenja obradivih površina, a oba scenarija vode ka nižim prinosima.

El Ninjo prijeti prinosima

Situaciju pogoršava izuzetno snažan El Ninjo, klimatski fenomen koji može podići temperaturu površine mora najmanje dva stepena Celzijusa iznad prosjeka, povećavajući rizik od suša i poplava u Aziji, Africi i Latinskoj Americi. Prema procjenama S&P Globala, proizvodnja kukuruza u Brazilu mogla bi pasti za šest miliona tona, a uz dodatno jačanje fenomena minus bi mogao narasti za još deset miliona tona. Procjena brazilske proizvodnje soje revidirana je naniže na 177 miliona tona, dok se u Australiji očekuje pad proizvodnje pšenice na 22 miliona tona, jer su tamošnji proizvođači već smanjili površine pod pšenicom za 13 posto.

Skupa nafta i posljedice

Dugotrajni sukob na Bliskom istoku i napadi hutista na saudijska naftna postrojenja drže cijenu sirove nafte Brent na oko 110 dolara po barelu. Rekordna proizvodnja nafte u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Gvajani i Brazilu tek djelimično nadoknađuje manjak od preko dvije milijarde barela iz zemalja Zaljeva.

Ekonomski analitičari upozoravaju da bi bogatije države posljedice prehrambenog šoka osjetile prvenstveno kroz rast cijena. S druge strane, situacija bi mogla biti znatno teža u siromašnijim zemljama koje u potpunosti ovise o uvozu hrane, jer bi tu svako značajnije poskupljenje osnovnih namirnica lako moglo izazvati ozbiljne socijalne nemire.